Naslov
Anglizmi u novinarsko-publicističkom stilu
(Anglicisms in journalistic-publicistic style)

Autori
Zovko, Sandra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
23.12

Godina
2015

Stranica
60

Mentor
Dragić, Helena

Ključne riječi
jezično posuđivanje, jezični purizam, anglizmi, prikaz o stupnjevima prilagodbe anglizama, analiza časopisa Večernji list, Gloria, OK!.
(linguistic borrowing, linguistic purism, anglicisms, description of degrees of adaptation of anglicisms, analysis of Večernji list, Gloria, OK! magazines.)

Sažetak
Pregledom ovih novina (Večernji list i časopisi Gloria i OK!) vidimo da mnogi novinari podržavaju korištenje brojnih anglizama, te da je danas moderno, „cool”, gurati strane, najčešće engleske, riječi tamo gdje im jest i nije mjesto. Prije analize postavili smo uvjet da Večernji list, kao jedine dnevne novine bude primjer čitanja najčistijeg hrvatskoga standardnog jezika. Isto tako smo pretpostavili da će časopis OK!, budući da se radi o časopisu za tinejdžere, sadržavati više anglizama i neprilagođenih stranih riječi nego časopis Gloria. Tako se i pokazalo. Najviše anglizama u Večernjem listu (u 4 izdanja 196 str.) pokazalo se u rubrikama Sport, Kultura i Scena. Takvim se temama uglavnom bavi časopis Gloria (105 str.), stoga u njemu ima više anglizama i neprilagođenih stranih riječi nego u dnevnim novinama. Treba još napomenuti da je u Gloriji prostor za oglašavanje i slike znatno veći nego u Večernjem listu. Časopis OK! (130 str.) sadrži anglizama i još više neprilagođenih stranih riječi više nego 4 izdanja Večernjega lista i jedno izdanje časopisa Glorije, s tim da je prostor za oglašavanje i slike znatno veći nego u časopisu Gloria. Prema ovome, teksta u časopisu gdje je hrvatski jezik najugroženiji, je najmanje. Cilj ovoga rada bio je ukazati čitateljima koliko mediji vladaju ljudima i kako mogu jezično utjecati na njih. Na početku rada znalo se da će anglizama biti, ali da će biti toliko neprilagođenih engleskih riječi, nije se moglo ni pretpostaviti. Analiza je uglavnom išla u smjeru u kojem su se stupnju strane riječi prilagodile hrvatskom jeziku te njihovim adekvatnim zamjenama. Analiza jedinica pokazala je da je najviše anglizama samo ortografski ili fonološki prilagođena, rijetki su prilagođeni i morfološki, a većina njih su samo preuzeti u svom izvornom engleskom obliku. Za mnoge smo potražili i ponudili prikladne hrvatske riječi, a prihvatili smo anglizme koji svojih hrvatskih ekvivalenata nemaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA