Naslov
Raznolikost hrvatskih prezimena u gradišćanskom naselju Trajštof (kulturalna i etimološka heterogenost)
(The diversity of Croatian surnames in the Trajštof settlement in Gradišće (cultural and etymological heterogeneity))

Autori
Hodžić, Azra

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Mostar

Datum
23.12

Godina
2015

Stranica
69

Mentor
Dragić, Helena

Ključne riječi
Gradišćanski Hrvati, Trajštof, antroponomastika, prezimena, jezik, kultura, germanski supstrat.
(Croats from Gradisce, antroponomastics, surnames, language, culture, Germanic substratum.)

Sažetak
Rad započinje Uvodom u kojem se objašnjava tematika o kojoj će biti riječ (povijest, jezik, kulturološko gledište, demografski karakter, antroponomastički korpus - prezimena gradišćanskih Hrvata u Trajštofu). Nakon toga slijedi pet poglavlja. Prvo poglavlje nosi naziv Teoretsko određenje onomastike. U tome poglavlju se objašnjava da je onomastika grana lingvistike koja se razvila unutar leksikologije i bavi se proučavanjem imena. Obrazlaže se njezina podjela na antroponomastiku i toponomastiku. Drugo poglavlje je naslovljeno Pojam i značaj antroponomastike u današnjoj lingvistici. U ovome poglavlju se navode definicije antroponimije i antroponomastike. Ukazano je i na podjele unutar antroponimije (realnu i fiktivnu). Zatim, pojašnjena je podrobnije klasifikacija unutar antroponomastike (vlastito ime, prezime, nadimak). Također, objašnjena je svaka univerzalna skupina. U trećem dijelu objašnjava se povijesni pregled hrvatsko - njemačkih dodira u Gradišću. Pomoću karti nastoji se predočiti teritorij na kojem se odvijala asimilacija i integracija u Gradišću. Četvrto poglavlje je posvećeno kulturološkom životu gradišćanskih Hrvata, odnosno školstvu¸ jeziku te etnografiji. Peto poglavlje se bavi opisom općine Trajštof, u kojem su nastanjeni većinski Gradišćanski Hrvati i u kojoj je osnovana glavna institucija za jezik, književnost, arhivsku građu po imenu Znanstveni Institut gradišćanskih Hrvata. U njoj djeluju velika imena, poput prof. Ive Sučića, koji je zaslužan za normiranje standardnog jezika i koji je autor gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika. To poglavlje je ujedno i ključno poglavlje te donosi sliku o zastupljenim prezimenima u općini Trajštof. Bavi se porijeklom i nastankom prezimena zastupljenih kod hrvatskoga življa. Prezimena su raspoređena tabelarno prema vrsti, etimologiji, semantici i jeziku iz kojeg dolaze. U ovome poglavlju su uključena i onomastička istraživanja. Rad završava Zaključkom te popisom Primarne i Sekundarne literature.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA