Naslov
Svakodnevni život u Bibinjama od 17. do početka 19. stoljeća na temelju glagoljskih rukopisa
(Everday life in Bibinje in the 17th, 18th and 19th centuries as seen through Glagolitic Manuscripts)

Autori
Franov-Živković, Grozdana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Bibinje

Urednik/ci
Bralić, Ante ; Gverić, Ante

Izdavač
Sveučilište u Zadru ; Ogranak Matice hrvatske u Zadru ; Općina Bibinje

Grad
Zadar

Godina
2022

Raspon stranica
454-499

ISBN
978-953-331-359-7

Ključne riječi
Bibinje, matične knjige, knjige bratov¬ština, oporuke, glagoljica, hrvatska ćirilica (bosančica), 17. do 19. stoljeće
(Bibinje, registers, confraternity codes, ledgers, wills, cursive Glagolitic script, Croatian Cyrillic script (bosanica), 17th, 18th and 19th centuries)

Sažetak
U radu se prikazuje svakodnevni život u Bibinjama u 17., 18. st. i početkom 19. stoljeća. Istražuju se seoski običaji na temelju propisa starohrvatskoga običajnog prava te sta¬tutarnoga venecijanskog prava (odredbi Zadarskog sta¬tuta), kao i utjecaj područja pod turskom vlašću i njihovih običaja (pitanje nasljeđivanja, položaja žena, izvanbračne djece, načina sklapanja braka, rad bratovština itd.), sve promatrano kroz važne povijesne događaje ovog raz¬doblja: primjerice turske provale, razbojništvo i ratove te ojačanu gospodarsku i društvenu ulogu bratovština do njihova ukidanja krajem 18. stoljeća. Obrađena je civilna i vojna organizacija vlasti u selu koju predstavljaju seoski suci te pripadnici teritorijalnih snaga (npr. kapetani, koji su se još nazivali vojvode, ha¬rambaše), a koji su u mirnodopsko vrijeme imali ulogu seoskog redarstva. Nositelji sjećanja i važni predstavnici vlasti u selu bili su i starci koji predstavljaju ostatak staro¬hrvatskoga običajnog prava. Bratovštine su, između ostaloga, imale veliku gospo¬darsku, kulturnu, političku, vjersku i humanitarnu ulogu u životu sela. Dosad je pronađeno da su u Bibinjama dje¬lovale četiri bratovštine, a samo za bratovštinu Blažene Gospe od Začeća sačuvana je madrikula od 1710. do 1892. godine, pisana dijelom glagoljskim kurzivom, a dijelom latinicom. Opisani su različiti oblici vlasništva nad zemljom (vi¬nogradi, vrtovi, polja, livade) pa se kao vlasnici pojavljuju veleposjednici, samostani, crkva, bratovštine i seljaci (ze¬mljišta su bila u vlasništvu pojedinaca, ali i zajednička). Dokumenti korišteni u ovom radu, kao što su matič¬ne knjige, knjige bratovština, knjige računa, oporuke i razna druga vrela, većinom su pisani kurzivnom glagolji¬com, hrvatskom ćirilicom (bosančicom), a u nešto manjoj mjeri talijanskim i latinskim jezikom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA