Naslov
Karizma i institucionalizacija kod regularnih kanonika: funkcija biografskih tekstova o sv. Norbertu Ksantenškom - izlaganje na znanstvenom skupu Biografija, hagiografija, karizma: Funkcionalizacija teksta i kulturni spomen u hrvatskim i europskim redovničkim zajednicama (Zagreb, 20.-21. svibnja 2021.)
(Charisma and Institutionalisation Within Canons Regular: The Function of Biographical Texts about Norbert of Xanten, the Founder of the Premonstratensian Order - presentation at the Conference: Biography, Hagiography, Charisma: Functionalization of Text and the Culture of Memory in Croatian and European Religious Communities (Zagreb, 20.-21. 05. 2021.))

Autori
Jerković, Marko

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2021

Ključne riječi
karizma, institucionalizacija, premonstranti, Norbert Ksantenški
(charisma, institutionalization, Premonstratensians, Norbert of Xanten)

Sažetak
U povijesti redovništva, osobito tijekom razvijenoga srednjega vijeka, jedno je od ključnih pitanja bilo kako institucionalizirati izvorne duhovne ideale i životne norme koje je u začecima zajednice utjelovio njezin osnivač. Teorijski obrazac Maxa Webera, dominantan u istraživanjima ove problematike, navedeni je proces promatrao linearno, objašnjavajući institucionalizaciju redova kao postupan prelazak s karizmatičnoga na metodički, racionalan sustav vlasti. Uvažavajući suvremene tendencije u istraživanju funkcije srednjovjekovnih tekstova, izlaganje želi ponuditi istraživački model prema kojemu karizma nije kategorija koju institucionalizacija nadilazi, nego koja biva ne samo evocirana nego i modelirana sukladno potrebama zajednice upravo u kontekstu institucionalizacije. Kao primjer, predstavljene su dvije biografije Norberta Ksantenškoga, osnivača Premonstrantskoga reda. Nastale sredinom 12. stoljeća, u kontekstu već poodmakle institucionalizacije reda, biografije su imale zadaću legitimirati eksperimentalan model opsluživanja, u kojemu se nastojao izbalansirati strogi asketsko-kontemplativni život i realizacija apostolskoga života putem aktivnoga propovijedanja. U tom kontekstu izlaganje analizira dva pitanja: koje su bile karakteristike takvoga „eklektičnoga“ modela sveca (odnosno koje su hagiografske karakteristike integrirane u kulturu sjećanja regularnih kanonika) ; te u kakvom odnosu stoje Norbertova karizma i potreba zajednice da ostvari dugotrajnu stabilnost preko institucionaliziranih i depersonaliziranih tijela vlasti. Potonje je pitanje osobito u fokusu jer omogućava jasnije razumjeti ulogu transcendentalno legitimirane riječi pojedinca i sustava autoriteta koji je, sukladno ranim statutima reda, bio utemeljen u „vladavini prava“ i kolektivnoj volji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA