Naslov
Augustin Kažotić: trogirski dominikanac, zagrebački i lučerski biskup
(Augustin Kažotić: the Dominican of Trogir, the Bishop of Zagreb and Lucera)

Autori
Jerković, Marko

Izvornik
Tkalčić : godišnjak Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije (1331-3517) 22 (2018); 9-71

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Augustin Kažotić, Zagrebačka biskupija, reforme (obrazovne, gospodarske, institucionalne), zaštita crkvenih posjeda, spisateljski rad, Avignon i Lucera.
(Augustin Kažotić, Zagreb bishopric, reforms (educational, economic, institutional), protection of ecclesiastical estates, literary work, Avignon and Lucera)

Sažetak
Augustin Kažotić, trogirski dominikanac, zagrebački i lučerski biskup, reformator i teološki pisac jedna je najpoznatijih osoba hrvatskoga srednjovjekovlja. Rad nastoji sintetski promotriti djelatnosti ovoga crkvenoga djelatnika te se u tom kontekstu razmatra društveni milje unutar kojega se odlučio za duhovni poziv, školovanje, crkveno napredovanje, utjecaj na život dviju biskupija u kojima je obnašao prvosvećeničku čast (Zagrebačka i Lučerska biskupija). Osobit je naglasak stavljen na njegova nastojanja oko zaštite crkvenih posjeda te reforme (obrazovne, gospodarske, institucionalne) koje je učinio za obnašanja zagrebačke biskupske časti. Djelatnosti u Zagrebu su stavljene u prvi plan prvenstveno zato što – usprkos kontinuiranom interesu historiografije za osobu Augustina Kažotića – dobar dio diplomatičke (a dijelom i normativne) građe iz ovoga najdokumentiranijega perioda njegova života još uvijek nije iscrpnije analiziran i znanstveno valoriziran. Tako se uzima u obzir njegova aktivnost oko zadržavanja crkvene uprave na Medvedgradom, osiguranje privilegija za Zagrebačku crkvu, pregovore s Kurijom i ugarskim biskupima, potom unaprjeđenje rada katedralne škole i kancelarije, reorganizaciju strukture crkvenih imanja, promociju zakupnoga sustava itd. Osim toga, valja naglasiti Kažotićevu polemičko- spisateljsku djelatnost na Papinome dvoru, gdje provodi posljednje godine svoga zagrebačkoga biskupskoga mandata. Njegova nam ostavština, odnosno teološki spisi koje sastavlja na Avinjonskome dvoru, svjedoče o intelektualnome radu i stavovima koje je zastupao kao sudionik rasprave o tada aktualnim pitanjima o siromaštvu kao i o iskorjenjivanju neprihvatljivih praksi u kršćanstvu. Na koncu, ukazuje se na okolnosti odlaska u Lučersku biskupiju i pokušajte tamošnjega pastoralnoga djelovanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA