Naslov
Pojava - hipoteza – pokus – spoznaja, linije, krugovi ili nepravilni oblici?
(Appearance - hypothesis - experiment - knowledge, lines, circles or irregular shapes?)

Autori
Meštrović, Ernest

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Simpozij studenata kemičara web page / - , 2018, 1-1

Skup
5. simpozij studenata kemičara (SISK5)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
hipoteza ; metodologija znanstvenog rada ; eksperiment ; mjerenje
(hypothesis ; methodology of scientific work ; experiment ; measurement)

Sažetak
Ne znam koje je slike u svojem umu stvarao Dobriša Cesarić dok je pisao pjesmu „Povratak“ koja započinje stihovima „Ko zna (ah niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!) Možda je pao trak istine u me, A možda su sanje“. Vjerujem da je razmišljao o želji, nakani da spozna što donose novi dani, da predvidi tijek i poveže sjećanja s izgubljenim osjećajima. U tome je ljepota umjetnosti, poezije, jer čitatelj u skladu riječi traži i stvara osobno iskustvo. Drugi način spoznaje temelji se na znanstvenoj metodologiji koja počinje na isti način kao i umjetnost, postavljanjem pitanja: Zašto, Kako? Gdje? – ili, jednostavno spoznajom da o određenoj pojavi ili opažanju ne znamo dovoljno da bi mogli ponuditi objašnjenje koje se temelji na postojećem znanju. Ne postoji receptura niti jasno strukturirani put koji dovodi do novih spoznaja, premda znamo da su radoznalost, spremnost prihvaćanja trenutnog neznanja i spremnost suočavanja s neočekivanim rezultatima, elementi koji dovode do novih znanstvenih spoznaja. Također znamo da znanstveno istraživanje zahtjeva metodičan pristup koji se temelji na sintezi postojećeg znanja, postavljanju hipoteze, osmišljavanju pokusa, samom mjerenju, obradi podataka, stvaranju zaključaka, možebitnom rušenju prvobitne hipoteze i stvaranju nove. Često se dogodi da osmišljeni pokusi nisu bili dovoljno dobro osmišljeni da potvrde postavljenu hipotezu, ili je hipoteza postavljena na pogrešnim osnovama. Takva istraživanja ne treba odbaciti, upravo na temelju njih moguće je doći do novih spoznaja, jer nude poglede i obzore koji su nerijetko zamagljeni trenutnim znanjem. Autor tijekom predavanja kani pokazati nekoliko vlastitih primjera neočekivanih ishoda istraživanja ili rezultata do kojih se došlo na temelju mjerenja koja su vođena manjkavo postavljenim hipotezama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija, Kemijsko inženjerstvo, Farmacija

POVEZANOST RADA