Naslov
Djetinjstvo u pripovjednoj prozi suvremenih hrvatskih književnica
(Childhood in the Narrative Prose of Contemporary Croatian Female Writers)

Autori
Štiglić, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Učiteljski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
18.07

Godina
2022

Stranica
62

Mentor
Verdonik, Maja

Ključne riječi
autobiografizam, djetinjstvo, proza, dječja književnost
(autobiography, childhood, prose, children’s literature)

Sažetak
U radu se književnoteorijski pristupa analizi djela Jagode Truhelke, Zlate Kolarić-Kišur, Maje Gluščević, Višnje Stahuljak i Sunčane Škrinjarić. Zbog subjektivnosti pripovijedanja u prikazu djetinjstva kao zajedničkog obilježja tekstova, analizirana su djela Zlatni danci, Moja Zlatna dolina, Ulica predaka, Odrastanje i Sjećanja. Nakon prikaza teorijskih odrednica autobiografskog diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti, djela su interpretirana na temelju kriterija klasifikacije autobiografske proze za dječju književnost kako ih modificira Andrijana Kos-Lajtman. Polazeći od kriterija za određivanje pripadnosti teksta dječjoj književnosti, djela su promatrana na tematskoj razini s obzirom na motive djetinjstva i njihov odnos prema motivima šireg društvenog konteksta. S obzirom na regionalni i lokalni identitet književnica, analizirani su zavičajni motivi odabranih djela i njihova pojavnost u jeziku i prikazima govora. Provedene analize potvrđuju značajno razlikovanje tekstova prema autobiografskom modelu. Tekstovi se tipološki razlikuju prema kriteriju sudjelovanja pripovjedača u radnji i kriteriju odnosa autobiografskog subjekta prema kategoriji vremena. Navedeno potvrđuje širok raspon iskaznih mogućnosti autobiografskog diskursa u hrvatskoj dječjoj književnosti. Utjecaj periodizacije stvaralaštva književnica očituje se u razini literarizacije pojedinog djela, pri čemu je značajno da svi tekstovi pripadaju tipu literarizirane autobiografije. Razloge za navedeno moguće je pronaći u zahtjevima dječje književnosti s obzirom na dob čitatelja, iako namjena i izraz teksta te izbor motiva djetinjstva otvaraju mogućnost propitivanja granica dječje književnosti u recentnijim tekstovima. Rezultati analize također pokazuju da ranije tekstove karakterizira viša razina literarizacije, a tekstove nastale iza 1980. prekidanje pripovijedanja neknjiževnim tekstovima u funkciji potkrjepljenja privatnog prostora autobiografskog subjekta. Svi odabrani tekstovi potvrđuju prožimanje privatnog i javnog prostora na tematskoj razini, pri čemu univerzalni motivi djetinjstva omogućuju poistovjećivanje čitatelja s tekstom, a motivi šireg društvenog konteksta pridonose izgradnji specifičnog konstrukta djetinjstva. Prisutnost zavičajnih motiva potvrđuje autobiografski karakter tekstova, a analiza je pokazala njihovu značajniju pojavnost na semantičkoj razini u djelima ranijeg nastanka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA