Naslov
Semantička prozirnost prefiksalno izvedenih riječi u hrvatskom jeziku
(Semantic transparency of prefixed words and pseudowords in Croatian)

Autori
Milić, Lucija ; Kuvač Kraljević, Jelena ; Cvikić, Lidija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice"

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.04.2022. - 03.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
semantička transparentnost, pseudoriječi, metajezične sposobnosti,
(semantic transparency, pseudowords, metalinguistic awareness)

Sažetak
Unatoč tome što je riječ prepoznatljiva jezična jedinica, ne postoji jedinstvena definicija riječi (Erdeljac, 2009). Aitchinson (1994) slikovito predočava riječ kao kovanicu, gdje su s jedne strane informacije o obliku riječi (fonološke i morfološke informacije), a s druge strane sintaktičke i semantičke informacije o riječi. Sve su one pohranjene u mentalnom leksikonu, a njihovo je usvajanje, pohranjivanje i prizivanje pod utjecajem različitih psiholingvističkih obilježja riječikao što su primjerice, dob usvajanja, konkretnost, predočivost, čestotnost, fonološka i morfološka obilježja riječi itd. Zahtjevnost leksičke obrade ne proizlazi samo iz pojedinačnog doprinosa svakog od obilježja nego i iz njihove interakcije. S obzirom na to i u eksperimentalnom ispitivanju leksičke obrade takva brojnost i interaktivnost psiholingvističkih obilježja stavlje i pred istraživače specifične metodološke izazove. Navedeno se posebno ističe u ispitivanju obrade morfološki složenih riječi. Naime, uslijed različitih psiholigvističkih obilježja, ove se riječi mogu pohranjivati i obrađivati dekompozicijski, kao morfemi, ili izravno, kao cjelovite riječi (Schreuder i Baayen, 1995). Dekompozicijski se pritom obrađuju riječi s učestalijim i plodnijim afiksima i korijenima te fonološki i semantički prozirnije riječi. Semantička je prozirnost mogućnost izvođenja značenja cijele riječi iz značenja morfema (Marković, 2013), a njezin je utjecaj na obradu morfološki složenih riječi prepoznat devedesetih godina prošlog stoljeća (Marslen-Wilson i sur., 1994). Uz početno dihotomno lingvističko definiranje ove varijable, s vremenom se istaknula važnost njezinog subjektivnog i kontinuiranog mjerenja među govornicima pojedinog jezika. Kako za hrvatski jezik ne postoje takvi podatci, cilj je rada ispitati subjektivnu procjenu semantičke prozirnosti morfološki složenih, prefiksalno izvedenih riječi i to među govornicima različite dobi. Sudionici istraživanja su djeca polaznici prvih, četvrtih i osmih razreda osnovne škole te odrasle osobe. Istraživački materijal uključuje prefiksalno izvedene glagole. Glagoli se sastoje od prefiksa i korijena koji je samostalna riječ (npr. preskočiti). Prilikom izrade ispitnog materijala varirana su semantička prozirnost izvedenice, kao i čestotnost i plodnost prefiksa. Podatci su prikupljeni kvalitativnom metodom u formi upitnika, a podatci su kvantificirani. Zadatak sudionika istraživanje je da su na Likertovoj skali od 1 do 5 procijene povezanost značenja prefigiranog glagola i glagola bez prefiksa (npr. preskočiti i skočiti, predložiti i ložiti). Istraživanje se temelji na pretpostavci da su procijenjene vrijednosti izvedenica različite semantičke prozirnosti u djece polaznika prvog razreda ujednačene, dok se u starije djece i odraslih osobe razlikuju. Doprinost ovog istraživanja je u utvrđivanju doprinosa metajezičnih sposobnosti u prepoznavanju semantičkih odnosa u morfološki složenim riječima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

POVEZANOST RADA