Naslov
Razumijevanje pisanog diskursa u stvarnom vremenu u djece urednog jezičnog razvoja i jezičnog poremećaja
(Online written discourse comprehension in children with TLD and LI)

Autori
Blaži Ostojić, Antonija ; Kuvač Kraljević, Jelena ; Saldaña Sage, David

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
6. kongres hrvatskih logopeda s međunarodnim sudjelovanjem "Izazovi moderne logopedije – perspektiva i iskustva logopeda današnjice"

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 01.04.2022. - 03.04.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
razumijevanje pročitanog, jezični poremećaj, psiholingvistička obilježja riječi, anafora, praćenje pokreta očiju
(reading comprehension, language impairment, psycholinguistic word features anaphora, eye tracking)

Sažetak
Uvod i cilj istraživanja: Razumijevanje pisanog diskursa definira se kao složeni proces prepoznavanja i definiranja riječi, istovremenog prizivanja informacija i konstrukcije njihovih značenja iz teksta te stvaranje mentalne slike o pročitanom sadržaju (Cain i Oakhill, 2006 ; Perfetti, 2007 ; Language and Reading Research Consortium i Logan, 2017). Dakle, njegova se složenost odražava u nephodnoj aktivaciji više procesa s više različitih razina obrade, što ističu i dosadašnja istraživanja provedena pretežito u engleskom govornom području. Nadalje, diskurs je prototipno organiziran na način da su informacije prezentirane kroz rečenične strukture čiji je cilj uspostaviti i održati lokalnu koheziju i koherentnost. Isto se najčešće postiže uporabom anafore kao lingvističkog sredstva čija je funkcija organizacija obavijesti u tekstu (npr. uvođenje i održavanje likova u priči), a čime se smanjuje redundantnost informacija (Halliday i Hasan, 1976). Opisani se proces razumijevanja kod vještih, automatiziranih čitatelja odvija nesvjesno, automatski i uspješno. Ovo istraživanje prikazuje preliminarne rezultate doktorskog istraživanja. Ciljevi ovog istraživanja su: a) usporediti vještine razumijevanja pisanog diskursa u djece urednog jezičnog razvoja (UJR) i djece s jezično utemeljenim poremećajem (razvojni jezični poremećaj, disleksija, djeca s teškoćama razumijevanja pročitanog) u svrhu određivanja uloge specifičnih jezičnih (fonoloških, leksičkih) i kognitivnih (radno pamćenje) vještina u razumijevanju pročitanog i b) proučiti interakciju (psiho)lingvističkih obilježja riječi i vještina razumijevanja pročitanog temeljem obrade anaforičkih odnosa i primjenom metoda u stvarnom vremenu (metoda praćenja pokreta očiju). Primjenom navedene metode moguće je prikupiti pouzdane i valjane podatke o razlikama u pokretima očiju (npr. broju i trajanju fiksacija, sakada i regresivnih pokreta) tijekom obrade pisanog diskursa među različitim sudionicima, a koji mogu upućivati na teškoće obrade. Metodologija: Sudionici istraživanja su djeca učenici 5. i 6. razreda osnovne škole, urednog jezičnog razvoja (N=15) i s jezično utemeljenim poremećajem (N=15), promatrani u okviru Dvodimenzionalnog teorijskog modela (Bishop i Snowling, 2004). Prema istom modelu, jezični poremećaj može se manifestirati kao poremećaj u čitanju (dominantno u dekodiranju ili u razumijevanju pročitanog). Metoda praćenja pokreta očiju (eng. eye tracking) primijenit će se u svrhu praćenja sudionikovih pokreta oka tijekom čitanja kratkih priča, u kojima će se manipulirati složenost (psiho)lingvističkih obilježja riječi. Uspjeh u razumijevanju pročitanog bit će provjeren nakon pročitane priče, kroz odgovaranje na literalna i inferencijalna pitanja otvorenog tipa. Rezultati: Pretpostavlja se da će se djeca urednog jezičnog razvoja i djeca s jezično utemeljenim poremećajem razlikovati u obradi anaforičkih odnosa, s obzirom na složenost (psiho)lingvističkih obilježja riječi (fonoloških/ leksičkih) i obrazaca pokreta očiju (npr. veći broj fiksacija i regresija i dulje trajanje fiksacija u djece s jezičnim poremećajem).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Logopedija

POVEZANOST RADA