Pregled bibliografske jedinice broj: 1207861
Uloga države prije i tijekom COVID-19 pandemije: perspektiva poduzetnika
Uloga države prije i tijekom COVID-19 pandemije: perspektiva poduzetnika // VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?" / Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko (ur.).
Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo, 2021. str. 17-17 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1207861 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uloga države prije i tijekom COVID-19 pandemije: perspektiva poduzetnika
(The role of the state before and during the COVID-19 pandemic: The perspective of entrepreneurs)
Autori
Ančić, Branko ; Brajdić Vuković, Marija ; Doolan, Karin ; Peternel, Lana ; Švajda, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?"
/ Primorac, Jaka ; Kuti, Simona ; Marelić, Marko - Zagreb : Hrvatsko sociološko društvo, 2021, 17-17
ISBN
978-953-8070-19-8
Skup
VIII. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva "Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: kriza kao prilika?"
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.05.2021. - 21.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pandemija bolesti COVID-19, država, poduzetnici, Lakoff
(COVID-19 pandemic, the state, entrepreneurs, Lakoff)
Sažetak
Kao što navodi Weiss (2010), odnos države i tržišta predmet je brojnih teorijskih prijepora i empirijskih istraživanja. Za neoliberalnu paradigmu jaka država i „velika vlada“ predstavljaju problem. Prema ovoj poziciji, država bi se zbog svoje nekompetentnosti i korupcije trebala suz- držati od svake intervencije koja se upliće u slobodno djelovanje tržišta (Saunders, 2010). Autori poput Schmidta (2007) zaključuju da su države-nacije oslabljene i kao rezultat procesa europe- izacije i internacionalizacije. S druge strane, za neke je, prema Weiss (2010), država rješenje. Takva pozitivna konstrukcija države istaknuta je i za vrijeme pandemije. Moisio (2020) primjeri- ce ističe kako je u Finskoj postignut politički konsenzus oko važnosti uloge države u izbavljanju nacije iz krize. U ovom radu, a polazeći od shvaćanja države kao sociokulturnog fenomena koji je konstruiran u promišljanjima i djelovanjima pojedinaca (Mitchell, 1991), prikazani su rezul- tati istraživanja o ulozi hrvatske države prije i tijekom pandemije bolesti COVID-19 kako je vide mikro i mali poduzetnici. Kakvu je po njima ulogu imala država prije pandemije, kakvu tijekom te što bi po njima trebala biti uloga države u kriznim situacijama i izvan njih kada govorimo o mikro i malim poduzetnicima? Intervjui s poduzetnicima provedeni su od veljače do travnja 2021. godine u okviru projekta Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Do prijave rada intervjuirano je 9 osoba, između ostaloga vlasnici restorana, dućana s voćem i povrćem, slastičarne i teretane, a s ciljem identificiranja različitih diskursa o ulozi države. Protokol za intervjue sastojao se od četiri glavna dijela: poteškoće s kojima se poduzetnici susreću u svom radu uslijed pandemije, što im pomaže, a što odmaže u nošenju s tim poteškoćama, njihovo mišljenje o ulozi države prema poduzetnicima te kako vide budućnost svog poduzeća i svog sektora općenito. Suprotno neoliberalnoj poziciji naši preliminarni uvidi upućuju da je važnost državne intervencije za naše sugovornike i sugovorni- ce neupitna izvan i tijekom krizne situacije. Posuđujući od Lakoffa (1996) metaforu države kao roditelja, u intervjuima možemo uočiti diskurs države kao „strogog oca“, a koji se manifestira u ulozi (apsurdnog) inspektora i nesenzibilnosti na individualne potrebe, kao i „brižne majke“ koja želi zaštiti privatni sektor i odgovara na njegove potrebe. Dok prvi diskurs dominira izvan pan- demijske krize, drugi dominira tijekom. Utoliko je povratak na „normalno“ za naše sugovornike nezadovoljavajuće rješenje. Rad je doprinos raspravama o odnosu između države i privatnog sektora u pandemijskom i postpandemijskom svijetu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
HRZZ-IP-CORONA-2020-04-2044 - Otpornost hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije (SOCRES) (Ančić, Branko, HRZZ ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za društvena istraživanja , Zagreb,
Sveučilište u Zadru
Profili:
Lana Peternel
(autor)
Branko Ancic
(autor)
Karin Doolan
(autor)
Marija Brajdić Vuković
(autor)