Naslov
Važnost samoprocjene zdravlja i kvalitete života povezane sa zdravljem
(Self-assessment of health and health-related quality of life)

Autori
Jukić, Melita

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, stručni

Izvornik
Integrativni pristup u psihijatriji / Degmečić, Dunja - Osijek, 2022, 14-15

Skup
2. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem: Integrativni pristup u psihijatriji

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.05.2022. - 13.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
samoprocjena zdravlja ; kvaliteta života povezana sa zdravljem
(self-assessment of health ; health-related quality of life)

Sažetak
Iako se koncepti kvalitete života, zdravlja, zdravstvenog statusa i kvalitete života povezane sa zdravljem, opisuju kao zasebni, oni se vrlo često isprepliću i preklapaju. Kvaliteta života je vrlo složeni konstrukt koji se u literaturi opisuje kroz brojne definicije. Zadnjih nekoliko desetljeća u stalnom je porastu zanimanje istraživača za ovaj pojam. Brojnost definicija, različiti pristupi u shvaćanju i mjerenju kvalitete života ukazuju na kompleksnost ovoga područja. Ono u čemu se svi istraživači slažu vezano za kvalitetu života, su osnovna obilježja ovoga koncepta, odnosno multidimenzionalnost i subjektivnost. Svjetska zdravstvena organizacija definira koncept kvalitete života kao osobnu percepciju vlastite pozicije u specifičnom kulturološkom, socijalnom i okolišnom kontekstu. Prema Krizmanić i Kolesarić, kvaliteta života je, u svojoj suštini individualni doživljaj zadovoljstva životnim uvjetima, mogućnostima koje život pruža pojedincu, uz sva ograničenja na koja tijekom života osoba nailazi. Kvaliteta života se prema ovim autorima odnosi na subjektivni doživljaj objektivnih životnih okolnosti, koji će ovisiti o mnogim čimbenicima, a između ostaloga bit će oblikovana životnim iskustvom, htijenjima i očekivanjima pojedinca. Jedna od najčešće spominjanih definicija kvalitete života je i ona koja se odnosi na sveopće blagostanje, određeno objektivnim čimbenicima i subjektivnim vrednovanjem emocionalnog, socijalnog, fizičkog i materijalnog blagostanja (Felce i Perry). Zdravlje je prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definirano ne samo „odsustvom bolesti, već i zdravstvenim, društvenim i materijalnim blagostanjem“. Kada se govori o povezanosti zdravlja, odnosno bolesti i kvalitete života, analizira se na koji način i u kojoj mjeri je narušena kvaliteta života u različitim područjima življenja, odnosno funkcioniranja kroz subjektivnu procjenu pojedinca. Kao i u slučaju definiranja kvalitete života, kada se govori o kvaliteti života povezanoj sa zdravljem, postoji više definicija ovoga koncepta. Pri tome mjere kvalitete života povezane sa zdravljem obuhvaćaju mentalnu i fizičku komponentu zdravlja te različite dimenzije kojima su ove dvije osnovne komponente zdravlja određene. Dobrobit kao manifestacija kvalitete života, određena je subjektivnim osjećajem pojedinca. Koncept kvalitete života povezane sa zdravljem odavno je u svom značaju nadišao objektivne mjere zdravlja, odnosno zdravstvenog stanja te se pokazao značajnijim u procjeni zdravlja, morbiditeta i mortaliteta, u brojnim epidemiološkim i drugim istraživanjima. Pojam kvalitete života povezane sa zdravljem usko je fokusiran na utjecaj zdravlja, odnosno bolesti i terapijskih postupaka na kvalitetu života, a ne uključuje druge odrednice kao što su npr. kvaliteta obrazovanja, političke slobode, kulturološke osobitosti okoline itd., iako je ponekad teško u potpunosti odvojiti ove utjecaje. Istovremeno, kada se govori o kvaliteti života koja je povezana sa kroničnim bolestima, vrlo često dolazi upravo do utjecaja bolesti (ili poremećaja) na mnoga područja te se u tom slučaju teško može odvojiti što nije povezano sa zdravljem, a što jest. Pojava bolesti, bolesnih stanja i poremećaja ujedno znači i višestruki negativan utjecaj na kvalitetu života. U svakodnevnom kliničkom radu, odnosno liječenju usmjereni smo na simptome bolesti odnosno poremećaja, na vrijednosti laboratorijskih i drugih nalaza, prateći njihov intezitet i vrijednosti kao mjeru učinkovitosti primijenjenih terapijskih postupaka. Pri tome nerijetko zaboravljamo na ostale čimbenike koji utječu na osjećaj zdravlja, zadovoljstva, na funkcionalnost, odnosno kvalitetu života. Često, skoncentrirani na liječenje jednoga, aktualnoga poremećaja, zanemarujemo komorbiditetna stanja, osobito ona kroničnoga karaktera. Zanemarujemo činjenicu da povlačenje ili redukcija simptoma kojima smo se aktualno bavili, ne mora istovremeno značiti i pacijentov osjećaj poboljšanja zdravlja. Nerijetko uočavamo raskorak između naše procjene zdravstvenog stanja i terapijskog učinka i samoprocjene zdravlja. Rezultati brojnih istraživanja koja se bave utjecajem bolesti na kvalitetu života su pokazala da psihički poremećaji utječu osim na psihičku komponentu zdravlja, često i i na tjelesnu komponentu zdravlja, kao što i tjelesne bolesti i stanja imaju utjecaj na obje komponente zdravlja. Cilj ovoga rada je podsjetiti na važnost holističkog pristupa u liječenju bolesnika, na važnost samoprocjene zdravlja, odnosno kvalitete života povezane sa zdravljem.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA