Naslov
Procjena vanjskoga migracijskoga potencijala Hrvatske uslijed dugotrajnih depopulacijskih procesa
(ASSESSMENT OF CROATIA'S EXTERNAL MIGRATION POTENTIAL DUE TO LONG-TERM DEPOPULATION PROCESSES)

Autori
Komušanac, Monika

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Programska knjižica V. Hrvatski iseljenički kongres / - , 2022, 48-48

Skup
V. Hrvatski iseljenički kongres

Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 30.06.2022. - 03.07.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
migracije, potencijal, Hrvatska, depopulacija.
(migration, potential, Croatia, depopulation.)

Sažetak
Poznavanjem općih demografskih trendova i zakonitosti demografskih kretanja stanovništva Hrvatske, postavlja se pitanje procjene budućega migracijskoga potencijala Hrvatske. Pretpostavka je da se uslijed dugotrajnih depopulacijskih procesa osim smanjivanja ukupnoga stanovništva smanjuju i specifični potencijali pojedinih nacionalnih sustava pa je za očekivati da će se i ukupni migracijski potencijal Hrvatske u budućnosti smanjivati zbog izrazito negativnih demografskih pokazatelja. Prirodni i generacijski depopulacijski procesi u Hrvatskoj započeli su još 1960-ih godina prošloga stoljeća kada je stopa neto reprodukcije pala ispod 1, 0, a totalna stopa fertiliteta ispod razine jednostavnoga obnavljanja stanovništva (Wetheimer-Baletić, 2003). Hrvatska je, kao tradicionalno iseljenički prostor od kraja 19. stoljeća do danas prema različitim procjenama izgubila iseljavanjem preko 1, 5 milijuna stanovnika, a samo u suvremenom iseljeničkom valu nakon 2013. godine između 250.000 do 350.000 ljudi (autorska procjena na temelju usporedbe državne statistike i statistike glavnih useljeničkih država)! Kontinuiranom depopulacijom od 1991. godine do danas (procjena za 2020.) Hrvatska je izgubila oko 450.000 stanovnika, a trenutni potencijali domicilne populacije upućuju na supstituciju stanovništva kao izglednu demografsku budućnost Hrvatske (Komušanac i Šterc, 2012). Za razliku od procjena pokazatelja prirodnoga kretanja stanovništva koje, prije svega, demografskom inercijom polaze od trenutnoga biološkoga sastava stanovništva, migracijska kretanja su u izrazitoj ovisnosti o društvenim i ekonomskim prilikama i kao takva izrazito dinamična i metodološki zahtjevna pri definiranju procjena. Metodološki pristupi procjeni migracijskoga potencijala uglavnom nisu zastupljeni u istraživanju suvremenih međunarodnih migracija s demografskoga aspekta, a pojedini mikroanalitički modeli procjene primjenjuju se u sociološkim istraživanjima fenomena migracija kojima se na temelju anketnih istraživanja određuju različiti rasponi migracijskoga potencijala. S obzirom kako takva istraživanja ne obuhvaćaju cijelu populaciju, a rezultati ne potvrđuju stvarne razmjere ukupnoga (vjerojatnoga) migracijskoga potencijala Hrvatske, cilj je ovoga rada, primarno demografskim pristupom i na temelju demometrijskih sinteza procijeniti moguću razinu iseljavanja (vanjski migracijski potencijal) iz Hrvatske sukladno trenutnim demografskim potencijalima, nepovoljnoj ukupnoj demografskoj i regionalnoj slici Hrvatske, smanjivanju fertilnog, radnog i ostalih kontingenta, a u okvirima apsolutnoga povećanja broja iseljenih i blagoga porasta broja useljenih u Hrvatsku u posljednjih nekoliko godina. Analitički postupak i pristup pokazat će je li smanjivanje migracijskoga potencijala Hrvatske izgledno uslijed takvih trendova i procesa moguće supstitucije stanovništva kojom bi se prije svega riješila problematika radne snage i izazovi održivosti svih javnih (nacionalnih) sustava u zemlji.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA