Naslov
Homo kiborg u hrvatskomu kontekstu: stavovi studenata sveučilišta u gradu Zagrebu o transhumanizmu
(Homo cyborg in the Croatian context: the attitudes of students at the Universities of Zagreb on transhumanism)

Autori
Zujić, Paula

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za sociologiju Hrvatskog katoličkog svečilišta

Mjesto
Zagreb

Datum
29.11

Godina
2021

Stranica
80

Mentor
Brstilo Lovrić, Ivana

Ključne riječi
Transhumanizam ; biokonzervativizam ; (post)modernost ; ljudsko poboljšanje ; kiborg.
(Transhumanism ; bioconservatism ; (post)modernity ; human improvement ; cyborg.)

Sažetak
Temeljni koncept ovoga diplomskoga rada jest transhumanizam koji propagira tehno-znanstveno nadilaženje ljudskih ograničenja te pojačavanje njegovih ukupnih sposobnosti poput fizičkoga poboljšanja, kognitivnoga poboljšanja, poboljšanja raspoloženja, produživanja životnog vijeka. Imajući u vidu kako sama ideja ljudskog poboljšanja nije nova, u radu se transhumanizam teorijski analizira unutar suvremenoga ili (post)modernog konteksta čije obilježje fluidnosti zahvaća i razumijevanje čovjeka, odnosno njegovog tijela i svijesti u praktičnom okviru tehnologije, ekonomije i znanosti. Jedna od koncepcija unaprijeđenog čovjeka svojstvenog transhumanizmu je kiborg – kombinacija organskog i anorganskog, fizičkog i tehnološkog. Opoziciju ovakvim stajalištima predstavlja biokonzervativizam koji ističe problematičnost zadiranja u ljudsku prirodu upozoravajući na potencijalne štetne i nepovoljne posljedice po čovjeka, društvo i čitavi planet. Tema transhumanizma empirijski je istražena na razini stavova studenata sveučilišta u gradu Zagrebu (N= 226) metodom anketnog online upitnika provedenoga tijekom srpnja i kolovoza 2021. godine uz pridržavanje etičkih istraživačkih načela. Opća hipoteza uputila je na upoznatost ispitanika s osnovnim konceptima i praksama transhumanizma, dok su ostale hipoteze analizirane unutar modela religioznosti, modela svjetonazora, modela područja studijskog smjera i modela prihvaćanja novih tehnologija. Rezultati provedenoga istraživanja pokazali su da ispitani studenti u većini poznaju osnovne koncepte i prakse transhumanizma te da postoje statistički značajna odstupanja unutar testiranih modela na način da religiozni i konzervativni ispitanici te oni skloni manjem prihvaćanju novih tehnologija ujedno manje pristaju uz transhumanističku teoriju i praksu od nereligioznih, liberalnih ispitanika i onih sklonijih prihvaćanju novih tehnologija. Ovim radom je produbljena slabije istražena tema transhumanizma u hrvatskomu kontekstu kroz operacionalizacije na razini teorije i prakse kao aktivnijeg koraka u vidu zainteresiranosti za korištenjem transhumane tehnologije. Kroz studentsko približavanje koncepciji homo kiborga moguće je prognozirati dalje društveno približavanje transhumanističkoj viziji poboljšanoga čovjeka i društva.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA