Naslov
Periferna arterijska bolest i kronična venska insuficijencija kao vodeći uzroci kroničnog vrijeda donjih ekstremiteta
(PERIPHERAL ARTERIAL DISEASE AND CHRONIC VENOUS INSUFFICIENCY AS THE LEADING CAUSES OF LOWER EXTREMITY CHRONIC ULCERS)

Autori
Pavić, Predrag ; Šarlija, Mirko ; Ajduk, Marko ; Šalamon, Tomislav

Izvornik
Acta medica Croatica (1330-0164) 63 (2009), Suppl. 4; 39-45

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
periferna arterijska bolest, kronična venska insufi cijencija, kronični vrijed nogu
(peripheral arterial disease, chronic venous insufficiency, chronic lower limb ulcer)

Sažetak
Periferna arterijska bolest (PAD) i kronična venska insufi cijencija (KVI) u svojim su uznapredovalim stadijima vodeći uzroci kroničnog vrijeda donjih ekstremiteta. Periferna arterijska bolest je aterosklerozom uzrokovana opstrukcijska arterijska bolest nogu. Često je povezana s ostalim aterosklerotskim bolestima, cerebrovaskularnom bolesti i koronarnom bolesti srca. PAD se javlja kao asimptomatska bolest, uz pozitivne rezultate neinvazivnih testova, te u svom simptomatskom obliku kao nespecifi čna bol u nogama, pojavom tipične intermitentne klaudikacije te kroničnom kritičnom ishemijom nogu. AB (Ankle-Brachial) indeks smatra se jednostavnom i isplativom osnovnom dijagnostičkom metodom uz naknadnu daljnju dijagnostičku obradu. Ciljevi liječenja usmjereni su smanjenju kardiovaskularnog rizika pacijenata sa PAD-om uz poboljšanje funkcijske sposobnosti. Naglasak je na uklanjanju i smanjenju čimbenika koji potiču aterosklerozu, uz nadgledanu tjelovježbu i farmakoterapiju. Usprkos razvoju perkutanih intervencijskih metoda koji je značajno unaprijedio liječenje PAD-a, endarterektomija, profundoplastika i zahvati premoštenja još uvijek imaju značajnu ulogu. Unatoč svemu, broj neizbježnih amputacija još je uvijek velik. Kronična venska insufi cijencija ima veliku prevalenciju u radno sposobnoj populaciji. Standard u liječenju varikoziteta vena je atraumatski striping natkoljeničnog dijela velike vene safene uz miniflebektomiju. Posljednjih godina u mnogim centrima širom svijeta (uključujući i Hrvatsku) koristi se minimalno invazivno endovensko liječenje proširenih vena. Čini se da je isto ravnopravno, ako ne i bolje od klasičnog kirurškog liječenja. Najčešće se koristi endovenozna terapija laserom, radiofrekvencijom te skleroterapija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA