Pregled bibliografske jedinice broj: 1207160
Motivacija hrvatskih višejezičnih studenata za učenje romanskih jezika
Motivacija hrvatskih višejezičnih studenata za učenje romanskih jezika, 2022., doktorska disertacija, Filozofski fakultet / Glotodidaktika, Zagreb
CROSBI ID: 1207160 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Motivacija hrvatskih višejezičnih studenata za učenje romanskih jezika
(Croatian Multilingual Students’ Motivation For Learning Romance Languages)
Autori
Loreta Šimunić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Filozofski fakultet / Glotodidaktika
Mjesto
Zagreb
Datum
01.06
Godina
2022
Stranica
242
Mentor
Mardešić, Sandra ; Alujević, Marijana
Ključne riječi
motivacija, Inojezični motivacijski pojam o sebi (IMPOS), Idealno stranojezično ja (ISTRAJ), Sadašnje stranojezično ja (SASTRAJ), Idealno višejezično ja (IVIŠAJ), iskustvo učenja stranoga jezika, motivirano jezično ponašanje, strani jezici osim engleskoga (STRAJEN)
(motivation, L2MSS, Ideal L2 Self, Current L2 Self, Ideal Multilingual Self, language learning experience, motivated language learning behaviour, languages other than English (LOTEs))
Sažetak
Motivacija za učenje stranoga jezika ima značajnu ulogu u ovladavanju stranim jezikom jer pruža početni poticaj potreban za početak učenja i sustavnu potporu osobi koji uči određeni jezik. Premda je često spominjana, motivacija je u suštini složen i eklektičan konstrukt, koji su brojni istraživači pokušali definirati i predstaviti u okviru raznih teorija i modela. Međutim, glavnina svjetskih motivacijskih istraživanja usmjerena je na engleski jezik pa se stoga ovo doktorsko istraživanje usmjerilo na strane jezike osim engleskoga (STRAJEN). Cilj je ovoga doktorskog istraživanja utvrđivanje primjenjivosti konstrukta Inojezični motivacijski pojam o sebi (IMPOS) s proširenjima Sadašnje stranojezično ja (SASTRAJ) i Idealno višejezično ja (IVIŠAJ) u istraživanju motivacije studenata za učenje romanskih jezika (talijanskoga, španjolskoga i francuskoga jezika) u hrvatskomu sveučilišnom kontekstu. Ovim su se istraživanjem nastojali utvrditi odgovori na pitanja o postojanju: (1) jezično specifičnoga Idealnoga stranojezičnog ja ; (2) razlike između Sadašnjega i Idealnoga stranojezičnog ja i njezine moguće povezanosti s motiviranim jezičnim ponašanjem ; (3) povezanosti motiviranoga jezičnog ponašanja s iskustvom učenja ; (4) Idealnoga višejezičnog ja i njegove potencijalne povezanosti s motiviranim jezičnim ponašanjem. Rezultati istraživanja potvrdili su primjenjivost konstrukta Inojezični motivacijski pojam o sebi (IMPOS) s proširenjima Sadašnje stranojezično ja (SASTRAJ) i Idealno višejezično ja (IVIŠAJ) u istraživanjima motivacije za učenje romanskih jezika hrvatskomu kontekstu na sveučilišnoj razini. Nadalje, istraživanjem je potvrđena prikladnost instrumenta pod nazivom Upitnik za istraživanje motivacije za učenje stranih jezika na sveučilišnoj razini. Kod studenata talijanskoga i francuskoga jezika utvrđeno je postojanje jezično specifičnoga samovodiča Idealno stranojezično ja, a kod studenata španjolskoga jezika ta hipoteza nije potvrđena, a razlog tomu su kontekstualni čimbenici (zastupljenost španjolskoga jezika kroz neformalne sadržaje). Studenti na završnim godinama studija imaju manju razliku između Sadašnjega stranojezičnog ja (SASTRAJ) i Idealnoga stranojezičnog ja (ISTRAJ) u odnosu na studente na početnoj godini studija kod kojih je ta razlika veća. Suprotno očekivanjima, studenti ulažu više truda što je manja razlika između njihova SASTRAJ-a i ISTRAJ-a, a razlog tomu su također kontekstualni čimbenici (neupoznatost s visokim zahtjevima studijskih programa, koja dovodi do demotiviranosti na početnoj godini studija). Rezultati istraživanja potvrdili su da studenti koji imaju pozitivniji stav prema učenju ciljnoga stranog jezika ulažu više truda u učenje stranoga jezika. Hrvatski studenti romanskih jezika imaju razvijeno Idealno višejezično ja (IVIŠAJ), a studenti talijanskoga i francuskoga jezika koji imaju razvijeniji IVIŠAJ ulažu više truda u učenje ciljnoga stranog jezika u odnosu na one studente koji imaju manje razvijen IVIŠAJ. Isto nije utvrđeno kod studenata španjolskoga jezika, a razlog su tome već navedeni kontekstualni čimbenici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb