Naslov
Kulturna i društvena isprepletanja među Grcima i urođenicima na istočnoj obali Jadrana
(Cultural and social entanglement between Greeks and natives on the Eastern Adriatic Coast)

Autori
Budić, Filip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
RIJEKA, 29.9. – 2.10.2021. ŠESTI KONGRES HRVATSKIH POVJESNIČARA

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 29.09.2021. - 02.10.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Grci, urođenici, Jadran, isprepletanje
(the Greeks, the natives, the Adriatic, entanglement theory)

Sažetak
Trajno naseljavanje Grka na srednjodalmatinskim otocima tijekom 4. st. pr. Kr. udarilo je temelje učestalijoj komunikaciji s urođeničkim zajednicama istočnog Jadrana. Unatoč relativno niskoj razini stanja istraženosti autohtonih naselja i nekropola, iskopavanja na lokalitetima poput korčulanske Kopile ili pelješkog Grada kod Nakovane ukazuju na dinamiku robne razmjene s okolinom. Štoviše, nalazi pokretnog grčkog materijala helenističkog razdoblja ovjereni na brojnim istočnojadranskim lokalitetima dodatno potvrđuju spomenutu tezu. Obrasci aktivne komunikacije Grka i urođenika diljem Sredozemlja i Crnog mora nalažu da su se kroz aktivni društveni kontakt širili i dijelili kulturni utjecaji. Teorija isprepletanja (engl. entanglement theory) pružila je mogućnost dubljeg promatranja kulturnog prijenosa i odnosa moći prilikom susreta doseljenika s urođenicima. Širi joj je cilj pojasniti kako su sredozemna društva različitih političkih pozadina i interesa kroz vrijeme postajala kulturno isprepletena i kako su se kroz taj proces mijenjala. Teorija je usko povezana s antropologijom konzumacije koja propitkuje pozadinu društvene selektivnosti te ekonomsko-političku logiku poželjnosti i korištenja stranog predmeta ili prihvaćanja nove prakse. Značajni ishod teorije isprepletanja je visoka varijabilnost u procesu kulturne promjene koji ovisi o društvenim posebnostima - točnije o lokalnom razvoju ukusa i želja. Na temelju poznatog materijala s istočnojadranskih naselja i nekropola, cilj je izdvojiti grupe predmeta i odraze praksi koji mogu poslužiti u analizi protoka kulturnog sadržaja između Grka i urođenika. Naglasak je stavljen na autohtone zajednice, a osnovno je pitanje usmjereno na poželjnost, odbojnost ili ravnodušnost prema specifičnoj građi. Sukladno tome, težimo pobliže odrediti međuodnos autohtonih preferencija prema grčkim kulturnim strujanjima s obzirom na razvoj kompromisne sredine (eng. the middle ground) koja se općenito smatra plodnim tlom za naknadne valove širenja grčkih trgovišta i naseobina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Arheologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA