Naslov
Rehabilitacija kod četverogodišnjeg dječaka nakon rotacijske plastike-prikaz slučaja
(Rehabilitation of a four-year-old boy after rotational plastic surgery - case report)

Autori
Rajnpreht Folnegović, Ivana ; Celizić, Nikolina ; Peloza, Martina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Balneoclimatologia / Deljanin-Ilić, Marina - Beograd, 2021, 328-329

Skup
21. kongres Fizikalne i rehabilitacione medicine Srbije: Rehabilitacija nakon COVID-19

Mjesto i datum
Vrdnik, Srbija, 22.09.2021. - 24.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
rehabilitacija, ortoproteza, rotacijska plastika
(rehabilitation, orthoprosthesis, rotational plastic)

Sažetak
Rotacijska plastika rijetka je metoda kirurškog liječenja zloćudnih tumora u području koljena i femura kojom se kost resecira, tibija rotira za 180°, a gležanj funkcionalno postaje koljeno. To zahtjeva specifičan plan rehabilitacije sa ciljem uspostave funkcije novog koljena i kuka, te postizanja što bolje kinematike hoda. U literaturi je opisano nekoliko slučajeva, koji se međusobno značajno razlikuju. Cilj rada je prikazati rehabilitaciju dječaka opskrbljenog ortoprotezom nakon učinjene rotacijske plastike zbog osteosarkoma femura. Četverogodišnji dječak dolazi na rehabilitaciju sedam mjeseci po izvršenoj rotacijskoj plastici. Učinjena je potpuna resekcija desnog femura, a lateralni kondil tibije usidren u acetabulum. Postoperativno postavljena Schtch Cast imobilizacija sa zdjeličnim obuhvatom. Potom je izrađena ortoproteza, a dječak upućen na nastavak onkološkog liječenja. Pri prvom kontaktu dječak nesuradljiv zbog emotivnog stanja i odbijanja ortoproteze. Koristi je na vrlo kratke relacije, isključivo uz pridržavanje za majku. U hodu bez fleksije u funkcionalnom koljenom zglobu. Objektivizira se hipersenzitivnost desne noge, hipotrofija muskulature, te nefunkcionalnost ortoproteze nastala zbog rasta dječaka. Rehabilitacija je zbog dobi djeteta prilagođavana, bazirana na igri i razvijanju odnosa fizioterapeuta, djeteta i majke kako bi se dječak zainteresirao za rehabilitaciju. Učinjena je korekcija ortoproteze. Emmett tehnika korištena je za redukciju edema desne noge. Provođena je desenzitizacija desne noge. Sve zajedno rezultiralo je prihvaćanjem ortoproteze. Slijedi škola hoda s ortoprotezom. Po završetku rehabilitacije dječak je samostalno pokretan s ortoprotezom, bez potrebe za dodatnim pomagalima. Igra se u parku, savladava penjanje i spuštanje po toboganu, sudjeluje u igri s drugom djecom. Kao jedino funkcionalno ograničenje majka navodi nemogućnost klečanja zbog fiziološki ograničene dorzalne fleksije funkcionalnog koljena. ZAKLJUČAK: Rijetkost operativnog zahvata, nezrelost i promjenjive karakteristike mišićno- koštanog sustava zbog dobi djeteta, te psihološka ograničenja u početku činili su rehabilitaciju izazovnom. Dodatni problem bila je skromnost literature i dostupnih protokola rehabilitacije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA