Naslov
Nasilje među učenicima srednjih škola u zapadnoj Slavoniji
(Violence among high school students in Western Slavonia)

Autori
Petričević, Ema ; Ljubin Golub, Tajana

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2016

Ključne riječi
nasilje ; zlostavljanje ; srednja škola ; zapadna Slavonija ; prevencija
(violence ; abuse ; high school ; western Slavonia ; prevention)

Sažetak
Međuvršnjačko zlostavljanje ima brojne kratkoročne i dugoročne posljedice kako za žrtvu tako i za počinitelja i povezano je s različitim eksternaliziranim i internaliziranim problemima. Istraživanje vršnjačkog nasilja u Hrvatskoj pokazalo je da 38% učenika srednje škole doživljava jedan oblik vršnjačkog nasilja (uključivo i međuvršnjačko zlostavljanje) barem jednom tjedno (Rajhvajn Bulat i Ajduković, 2012). U okviru projekta Društvo dijaloga - manje nasilja nastojali smo odgovoriti na potrebe društva za novim načinima rješavanja problema mladih u lokalnoj zajednici. Istraživanje o pojavnosti međuvršnjačkog nasilja i nasilja nad mladima provedeno je kao sastavni dio projekta u cilju postavljanja osnove za daljnje aktivnosti projekta, naročito kampanje Budi bolji – budi tolerantan! Aktivnosti u okviru ovog projekta temelj su za razvoj novih i kvalitetnijih programa za prevenciju nasilja među mladima na području zapadne Slavonije, jer omogućuje posebno dizajnirane akcije koje odgovaraju lokalnim potrebama. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti pojavnost međuvršnjačkog zlostavljanja u zapadnoj Slavoniji te faktore koji su povezani s doživljavanjem i počinjenjem međuvršnjačkog zlostavljanja. U istraživanju, koje je provedeno tijekom svibnja 2016. godine, sudjelovalo je 295 učenika iz 7 srednjih škola u zapadnoj Slavoniji. Rezultati su pokazali da je u proteklih godinu dana u najvećoj mjeri bilo zastupljeno verbalno nasilje, a najmanje prijetnje oružjem, iako su i one bile zastupljene kod 4% učenika. Kada je riječ o zlostavljanju, u najvećoj mjeri bili su zastupljeni relacijsko i verbalno zlostavljanje. Nadalje, pokazala se značajna povezanost počinjenog i doživljenog zlostavljanja sa simptomima depresivnosti, anksioznosti i stresa kao i da mladi nisu skloni prijavljivanju zlostavljanja. Kada učenici doživljavaju izoliranost, konflikte i zlostavljanje od strane nastavnika i odraslih u školi, zlostavljanje među učenicima je više zastupljeno, a kada učenici vole školu i imaju osjećaj pripadnosti, doživljavaju podršku odraslih u školi i pravedno discipliniranje, međuvršnjačko zlostavljanje je manje zastupljeno. Što učenici imaju izraženije samoaktualizacijske vrijednosti (usmjerenost na osobni razvoj i doprinos društvu) to manje zlostavljaju druge učenike. S druge strane, što učenici imaju više izražene hedonističke vrijednosti (usmjerenost na užitke) i uvjerenja da je agresivno ponašanje opravdano, to više zlostavljaju druge učenike. Budući da su stavovi o agresivnosti važan čimbenik zlostavljanja, njihovo mijenjanje može značajno doprinijeti učinkovitosti prevencije nasilja. Važno je, u okviru preventivnih postupaka, razvijati osjećaj pripadnosti školi i klimu koja njeguje različitosti i ne tolerira nasilje. Preventivni postupci u okviru odgojno-obrazovnih aktivnosti trebaju se usmjeriti i na razvoj prosocijalnih vrijednosti i mijenjanju pozitivnih stavova o agresivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA