Pregled bibliografske jedinice broj: 1206551
Učinci tjelesnog vježbanja na oporavak mladih sportaša od posljedica potresa mozga
Učinci tjelesnog vježbanja na oporavak mladih sportaša od posljedica potresa mozga, 2020., diplomski rad, diplomski, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1206551 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Učinci tjelesnog vježbanja na oporavak mladih sportaša od posljedica potresa
mozga
(Effects of exercise on recovery after concussion in young athletes)
Autori
Leović, Matko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
17.07
Godina
2020
Stranica
50
Mentor
Brborović, Hana
Ključne riječi
potres mozga ; kronični post-komocijski sindrom ; srčani ritam ; aerobno vježbanje
(concussion ; persistent post-concussive syndrome ; heart rate ; aerobic exercise)
Sažetak
Potres mozga povezan sa sportom česta je posljedica traumatskog incidenta u mladih sportaša koji se moţe dogoditi na treningu ili utakmici. Bitna je hitna reakcija medicinske službe na mjestu ozljede, a dijagnosticiranje potresa mozga i težina ozljede provode se putem posebno dizajniranog upitnika (npr. SCAT5) kako bi se odredilo koji sportaš se može odmah vratiti sportskoj aktivnosti, a kod kojega je potrebna daljnja dijagnostička obrada. Simptomi potresa mozga su nespecifični što otežava postavljanje dijagnoze. Najčešći simptomi su glavobolja i omaglica, a simptomi se dijele u četiri kategorije: tjelesni, kognitivni, emocionalni i poremećaji spavanja.Većina simptoma se povlači unutar prvih tjedan dana od ozljede, no 10% djece će imati i simptome kroz duži period. Ukoliko simptomi traju duže od mjesec dana govori se o kroničnom post-komocijskom sindromu, KPKS. Donedavno se smatralo kako je strogi odmor najbolji način za oporavak mladih sportaša, no na temelju recenzije 60 000 članaka, CISG konferencija (prema engl. Concussion in Sport Group) donijela je preporuku o uvođenju aerobnog vježbanja u tretman oporavka mladih sportaša. Suboptimalno aerobno vježbanje koje potencira 60 do 80% maksimalnog srčanog ritma pri izvođenju vježbi pokazalo se kao tretman koji uspješno djeluje na regulaciju parcijalnog tlaka ugljikovog dioksida u krvi i smanjenje moždanog protoka krvi. Iako dosadašnje studije ohrabruju istraživače o učincima aerobnog vježbanja, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razvili točni parametri i modaliteti liječenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
