Naslov
Kliničke i laboratorijske značajke IgA vaskulitisa s gastrointestinalnom zahvaćenošću: dvanaestogodišnje iskustvo Referentnog centra za pedijatrijsku i adolescentnu reumatologiju Republike Hrvatske
(Clinical and laboratory features of IgA vasculitis with gastrointestinal involvement: a 12-year experience of the Referral Centre for Paediatric and Adolescent Rheumatology of the Republic of Croatia)

Autori
Held, Martina ; Šestan, Mario ; Kifer, Nastasia ; Grgurić, Danica ; Mudri, Sara ; Frković, Marijan ; Jelušić, Marija

Izvornik
Reumatizam (0374-1338) 68 (2021), 1; 21-31

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
purpura ; Schönlein-Henoch ; vaskulitis ; gastrointestinalni sustav ; djeca ; adolescenti
(Henoch-Schönlein purpura ; vasculitis ; gastrointestinal tract ; children ; adolescents)

Sažetak
Uvod: IgA vaskulitis (IgAV) najčešći je sistemski vaskulitis dječje dobi. U više od polovice bolesnika s IgAV-om dolazi do zahvaćanja gastrointestinalnog sustava najčešće u vidu bolova u trbuhu, mučnine i povraćanja, a u do 5% bolesnika mogu se razviti ozbiljne komplikacije poput intususcepcije, perforacije crijeva i/ili akutnog krvarenja. Cilj istraživanja bio je utvrditi kliničke i laboratorijske značajke zahvaćenosti gastrointestinalnog sustava u IgAV-u. Materijali i metode: Retrospektivna analiza podataka bolesnika s IgAV-om, dijagnosticiranih i liječenih u Referentnom centru za pedijatrijsku i adolescentnu reumatologiju Ministarstva zdravstva RH u razdoblju od 2009. do 2020. godine, koji su imali zahvaćen gastrointestinalni sustav. Razlike između kategorijskih varijabla ispitane su pomoću χ2 testa, a one između numeričkih Mann- Whitneyevim U-testom. Rezultati: IgAV je dijagnosticiran u 216 bolesnika, od toga 116 dječaka i 100 djevojčica. Gastrointestinalni sustav bio je zahvaćen u 94 bolesnika (43, 5%), raspon dobi u trenutku dijagnoze bio je 6, 75 (5, 2–9) godina, a omjer M:Ž 1, 68:1. Najčešći klinički znak zahvaćanja gastrointestinalnog sustava u IgA vaskulitisu bila je bol u trbuhu koju je imalo 45 bolesnika (47, 9%). Bolovi u trbuhu bili su najčešće locirani periumbilikalno (62, 5%). Jedan bolesnik razvio je ileokoličnu invaginaciju crijeva. Učestalost generaliziranoga purpuričnog osipa (p=0, 023) i pojave nefritisa (p=0, 001) bila je veća u bolesnika sa zahvaćenim gastrointestinalnim sustavom u usporedbi sa skupinom bolesnika bez zahvaćenog gastrointestinalnog sustava. Ta skupina bolesnika imala je statistički značajno veći broj leukocita (p=0, 021) te niže vrijednosti sedimentacije eritrocita (p=0, 039) i ukupnih proteina (p=0, 002). Bolesnici sa zahvaćenim gastrointestinalnim sustavom češće su bili muškog spola (p=0, 019), imali su dulje trajanje hospitalizacije (p<0, 001) i veću učestalost relapsa (p=0, 011). Zaključak: Zaključno, gastrointestinalni simptomi u IgAV-u najčešće su samoograničavajući, a komplikacije rijetke. Uočili smo da su bolesnici s gastrointestinalnim simptomima IgA vaskulitisa češće muškog spola, imaju duže trajanje hospitalizacije te veću pojavu nefritisa i relapsa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA