Pregled bibliografske jedinice broj: 1206077
Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj)
Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj), 2018. (izložba).
CROSBI ID: 1206077 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj)
(Untitled (Archive ST3: Content))
Autori
Popović, Viktor
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, izložba
Godina
2018
Ključne riječi
arhivska fotografija ; arhiv ; fotografija ; digitalni ispis ; filteri za korekciju boje
(archival photography ; archive ; photography ; digital print ; colour correction filters)
Sažetak
Bez naziva (Arhiv ST3: sadržaj), Galerija AŽ Atelieri Žitnjak, Zagreb, kustosica Jasminka Babić (5. listopada – 17. listopada 2018.) ; Arhivska podloga za najnovije radove izložene u Galeriji AŽ su fotografije poznatog splitskog fotografa Zvonimira Buljevića koji je kao tehnički suradnik bio uključen u projekt Splita 3. Serija crno- bijelih fotografija u stvari predstavlja fotografsku šetnju po netom izgrađenim predjelima kvartova Trstenik i Smrdečac i prikazuje neke od najpoznatijih arhitektonskih ostvarenja masovne stambene izgradnje na tom području. S obzirom da su zgrade snimljene odmah po završetku izgradnje, fasade još uvijek ne otkrivaju dinamiku življenja i u tom se smislu njihove plohe i volumeni mogu jasno iščitati i prenijeti osnovnu misao arhitektonskog promišljanja. Istovremeno, Buljević je kroz dinamične kadrove koji prikazuju odnos suvremene arhitekture i mediteranskog pejzaža vrlo jasno prikazao proces u kojemu grad preuzima područje nekadašnjih vinograda i polja. Popović već razrađenom umjetničkom strategijom formira hibridne radove na razmeđi između fotografije, reljefa i objekta. Na opisane fotografije on intervenira apliciranjem industrijskih filtera za korekciju boje koji su perforirani segmentima teksta iz dokumenta iz 1969. godine „Split 3: Osnovno urbanističko rješenje” koji je izradio Urbanistički institut SR Slovenije. Ovaj opsežan dokument donosi tehničke pojedinosti projekta, ali i ono što je u našem kontekstu važnije, temeljne ideje koje su odredile projekt takvim kakav je bio. Nerijetko uzvišen, idealistički jezik tako nas podsjeća da je „grad akt (čin) volje i mora biti sve više predmet svjesnog napora oblikovanja i preokupacija najsvjesnijih i najinteligentnijih snaga u društvenoj zajednici.” Stav kojeg se u današnjem vremenu izuzetno važno prisjetiti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Likovne umjetnosti