Pregled bibliografske jedinice broj: 1205958
Utjecaj pandemije COVID-19 na visokoškolsko obrazovanje i nastavu
Utjecaj pandemije COVID-19 na visokoškolsko obrazovanje i nastavu // Zbornik radova 5. simpozija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina / Hercigonja-Szekeres, Mira ; Sikirica, Nenad (ur.).
Krapina: Medicinska naklada, 2022. str. 52-56 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 1205958 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj pandemije COVID-19 na visokoškolsko obrazovanje i nastavu
(The impact of the COVID-19 pandemic on higher education and teaching)
Autori
Marković, Melita ; Hmelina, Miljenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova 5. simpozija Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina
/ Hercigonja-Szekeres, Mira ; Sikirica, Nenad - Krapina : Medicinska naklada, 2022, 52-56
ISBN
978-953-57602-5-2
Skup
5. simpozij Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina Susreti
Mjesto i datum
Krapina, Hrvatska, 22.04.2022. - 23.04.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
pandemija COVID-19, visokoškolsko obrazovanje, nastava, prednosti i nedostaci
(pandemic COVID-19, higher education, teaching, leverege, deficiencies)
Sažetak
Pandemija COVID-19 utjecala je na sve aspekte života, pa tako i na visokoškolsko obrazovanje. Obrazovne ustanove većinom su bile zatvorene, te su studentima uskraćene obrazovne mogućnosti. Nastava studentima odvijala se putem interneta kroz nekoliko različitih platformi. Većina visokoškolskih ustanova nije se odlučila za potpuni prelazak na online nastavu, već na hibridnu. Hibridna nastava pokazala se dobrom ako je teorijski dio bio online, a praktični dio uživo. Primarni cilj ovog rada je istražiti kakvo je bilo obrazovanje u visokoškolskim ustanovama tijekom pandemije COVID-19, kakve su bile prednosti, nedostaci, koji oblik nastave se studentima naviše svidio, te kakav je obrazovni učinak imala online nastava. Za potrebe ovog rada korišteni su primarni i sekundarni podaci. Primarni izvor podataka je anketa, a sekundarni izvori su znanstvena i stručna literatura.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
