Naslov
Sablazan u Pavlovim izvornim spisima
(Scandal in Paul's Original Writings)

Autori
Vidović, Marinko

Izvornik
Vrhbosnensia (1512-5513) 26 (2022), 1; 29-50

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni

Ključne riječi
Božji naum ; briga za druge ; križ Kristov ; ljudska mjerila ; pad ; posrtaj ; sablazan ; savjest ; spoznaja ; vjera ; vjerovjesničko djelovanje
(God’s plan ; care for others ; Christ’s cross ; human standards ; fall ; stumble ; scandal ; conscience ; knowledge ; faith ; prophetic action)

Sažetak
Polazeći od iskustvenog značenja pojma „sablazan“ i njegova starozavjetnog poimanja, autor u ovom radu istražuje Pavlove izvorne tekstove u kojima se pojavljuju glagol σκανδαλίζω i imenica σκάνδαλον te njihove istoznačnice λίϑος προσκόμματος i πέτρα σκανδάλου. Rad je podijeljen u dva dijela na temelju glagolske ili imeničkih uporaba. U prvom dijelu istražuju se tekstovi 1 Kor 8, 13, 2 Kor 11, 29 i Rim 14, 21, a u drugom tekstovi 1 Kor 1, 23, Gal 5, 11 i Rim 9, 33 ; 11, 9 ; 14, 13 ; 16, 17. Glagolska se uporaba odnosi na sablazan kao slobodnu (ne)namjernu ljudsku aktivnost koja kod drugih rezultira dvojbama, zapletanjima, skretanjima s ispravnog puta i padovima u procesu spasenja. Od nje, ako se radi o perifernim stvarnostima za spasenje (obredi, hrana), treba odustati, a sablažnjivo djelovanje koje nastaje zbog ispravne uronjenosti u Božje spasenjske naume i nije sablažnjivo jer rezultira lažnom i hipokritskom sablazni. Za sablažnjivost Božjih spasenjskih nauma u njihovu povijesnom ostvarenju, čiji je vrhunac u križu Isusa Krista, Pavao rabi imenicu. Ta je sablazan neizbježna zbog krivih ljudskih mjerila za Boga i njegovo spasenjsko djelovanje. U zaključku autor sažima rezultate istraživanja ističući da Pavao vrlo diferencirano pristupa fenomenu sablazni i da vrlo vješto integrira sablazan u Božje povijesno, ali otajstveno postupanje, u sablažnjivost samoga Boga koji za čovjeka uvijek ostaje semper maior.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA