Naslov
Neuropsihologijska procjena u pandemijskom i postpandemijskom vremenu
(Neuropsychological assessment in pandemic and post- pandemic times)

Autori
Galić, Slavka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / - , 2022, 11-12

Skup
7. KONGRES PSIHOLOGA BOSNE f HERCEGOVINE s međunarodnim učešćem

Mjesto i datum
Tuzla, Bosna i Hercegovina, 12.05.2022. - 15.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Plenarno

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
neuropsihologijska procjena ; pandemija ; postpandemija
(Neuropsychological assessment ; pandemic ; post-pandemic times)

Sažetak
Procjena promjena u kognitivnim i izvršnim funkcijama te u emocijama koje se događaju kao posljedica strukturalnih oštećenja ili disfunkcije mozga, koja ima za cilj dijagnozu i terapijske intervencije te diferencijalna dijagnoza organskih i psiholoških poremećaja su među najizazovnijim zadaćama kliničkih (neuro)psihologa. Zbog toga je cilj ovog izlaganja prikazati osnove neuropsihologijske procjene, probleme s kojima se susrećemo naročito na našim prostorima te se osvrnuti na izazove koje nam je donijela pandemija. Dobro je poznato da ponašajne manifestacije oštećenja mozga ovise o nizu faktora, poput dobi, spola, vrste, veličine i lokalizacije lezije, pridruženih teškoća i fizičkog stanja osobe, psihosocijalnih osobitosti i individualnih neuroanatomskih i fizioloških razlika pa ne čudi da su vrlo heterogene i nerijetko ih je teško razlikovati od simptoma različitih psihijatrijskih poremećaja. Brojna su se istraživanja bavila kognitivnom disfunkcijom i promjenama u emocijama i ličnosti u osoba s cerebrovaskularnim bolestima, kraniocerebralnim ozljedama, tumorima mozga, upalnim bolestima središnjeg živčanog sustava, epilepsijama, različitim neurodegenerativnim bolestima pa i psihijatrijskim poremećajima. Razvijeni su protokoli za ispitivanje kognitivnih i izvršnih funkcija za različite poremećaje. Međutim, jedan od problema s kojim se suočavamo na ovim našim prostorima jest mali broj testova za ispitivanje specifičnih funkcija, poput percepcije, govora/jezika i praksije, standardiziranih na našoj populaciji. Ovaj je problem naročito očit kada su u pitanju govorno-jezične funkcije i neuropsihologijska procjena djece. Zadnjih dvije godine suočavamo se sa zahtjevima za procjenom teškoća u sklopu post-Covid-19 sindroma. O utjecaju Covid-19 na središnji živčani sustav, pa posljedično i na kognitivne i izvršne funkcije te na emocije razmjerno se malo zna. Nema pouzdanih podataka radi li se o direktnom učinku virusa u smislu upalnih promjena u središnjem živčanom sustavu ili indirektnom utjecaju (naprimjer, hipoksije). Ne može se isključiti mogućnost da psihosocijalni faktori i jatrogeni učinci, barem dijelom, doprinose kognitivnoj disfunkciji u osoba koje su preboljele Covid-19. Mnogobrojna su istraživanja pokazala da su, uz promjene ponašanja vezane uz akutnu fazu bolesti, kod mnogih osoba prisutne teškoće i mjesecima nakon akutne infekcije. Najčešće su opisivane teškoće s pažnjom i pamćenjem te s izvršnim funkcijama, ali i s percepcijom, mišljenjem i imenovanjem. Osim toga, vrlo su često opisivane i povišene razine anksioznosti i depresivnosti, koje mogu imati negativne učinke na kognitivno funkcioniranje. Podaci o učestalosti ovih teškoća vrlo se razlikuju i kreću se od oko 10% do više od trećine osoba koje su preboljele Covid-19. S obzirom na to da se radi o novom sindromu, razumljivo je da nema podataka o tome jesu li ovi simptomi kratkotrajni ili perzistiraju kroz duže vrijeme. Bez obzira na sva neodgovorena pitanja oko ovog novog sindroma ili možda upravo zbog njih, zahtjevi za neuropsihologijskom procjenom u praksi su sve češći. Zbog toga je pred kliničarima i istraživačima važan zadatak usmjeren na multidisciplinarna istraživanja koja će doprinijeti boljem razumijevanju kognitivnih teškoća nakon Covid-19, odabiru prikladnih instrumenata za detekciju ovih teškoća i njihovoj rehabilitaciji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA