Naslov
Sveti Josip u povijesti franjevačke teologije (I.)
(Saint Joseph in the history of Franciscan theology (I))

Autori
Patafta, Daniel

Izvornik
Glasnik sv. Josipa

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2022

Ključne riječi
franjevačka teologija, sv. Josip, Sveta zemlja, sv. Bonaventura
(Franciscan theology, St. Joseph, Holy Land, St. Bonaventure)

Sažetak
Kljucna odrednica duhovnosti franjevackog pokreta je da je obilježena strogom kristocentricnošcu. Franjo Asiški duboko je razmatrao i proživljavao otajstva Kristova života, osobito otajstvo Utjelovljenja i otajstvo Otkupljenja. Franjevacka svetišta poput Greccia i La Verne živi su podsjetnici na Franjinu duboku odanost Kristovu covještvu. Ona su poput replika svetih mjesta koja je sv. Franjo posjetio u razdoblju od 1219. do 1220., kada je otišao u Svetu Zemlju.Na tragu svoga utemeljitelja ostali su i drugi franjevacki sveci. Antun Padovanski, Bonaventura iz Bagnoregija, Ivan Duns Scotus, Bernardin Sijenski samo su neki u dugom popisu mistika, propovjednika i teologa, koji su razvili jednostavnu duhovnost asiškog siromaška u jednu od najistaknutijih škola teološke misli u povijesti Crkve. Franjevacku školu karakterizira njezina usmjerenost na Kristovo covještvo, odnosno tipicno humanisticki pristup teologiji. Otajstva Kristova roenja u Betlehemu te njegove smrti i uskrsnuca u Jeruzalemu uvijek su bila prisutna na svim poznatim spomenicima podignutim u cast Franji Asiškom. Najraniji takav primjer jesu freske u donjoj bazilici svetog Franje u Asizu, nastale neposredno nakon njegove smrti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Povijest

POVEZANOST RADA