Pregled bibliografske jedinice broj: 1204961
Pragmatički čimbenici pri imenovanju u hrvatskom političkom i medijskom diskursu
Pragmatički čimbenici pri imenovanju u hrvatskom političkom i medijskom diskursu // Lingua Montenegrina, XV/1 (2022), 29; 137-158 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1204961 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pragmatički čimbenici pri imenovanju u hrvatskom političkom i medijskom diskursu
(PRAGMATIC FACTORS IN NAMING
IN CROATIAN POLITICAL AND MEDIA DISCOURSE)
Autori
Glušac, Maja ; Kozarić, Marija
Izvornik
Lingua Montenegrina (1800-7007) XV/1
(2022), 29;
137-158
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
imenovanje, pragmatički učinak, politički diskurs, medijski diskurs
(naming, addressing, pragmatic effect, political discourse, media discourse)
Sažetak
Načini imenovanja u hrvatskom političkom i medijskom diskursu promatraju se u odnosu na pragmatički pojam uljudnosti koji se shvaća kao strategija koju govornik/pošiljatelj poruke primjenjuje da bi ostvario određeni cilj. U odnosu na šest maksima koje definira G. Leech, te u odnosu na pojam obraza P. Brown i S. Levinsona, istražuje se odstupanje od principa uljudnosti pri imenovanju. Građu na kojoj je provedeno istraživanje čine internetske stranice dnevnih novina i političkih portala. Promatrali su se načini imenovanja poznatih ličnosti u hrvatskome javnom prostoru, i to u odnosu na dvije bitne razlike: razlike u odnosu na diskurs (politički i medijski) i razlike u odnosu na spol imenovane osobe (muškarci i žene). Načini imenovanja podijeljeni su u dvije skupine. U prvoj su skupini pragmatički neutralni načini kojima se ne pripisuju nikakvi pragmatički učinci (osim osnovne funkcije identifikacije) te se pretpostavlja da su njima aktivirane samo strategije uljudnosti. Drugoj skupini morfosintaktičkih mogućnosti imenovanja pripadaju oni načini kojima se postiže određeni pragmatički učinak te se pretpostavlja da će njima biti aktivirane strategije neuljudnosti. S obzirom na rodnu neravnopravnost u hrvatskom jeziku (tj. bogatiju morfosintaksu i pragmatiku načina imenovanja ženskih osoba) očekuje se potvrda rodne različitosti i jezične agresije u promatranim diskursima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Emerging Sources Citation Index (ESCI)