Pregled bibliografske jedinice broj: 1204533
Etnička linija kao kriterij međudržavnog razgraničnja u Istri u prvoj polovici 20. stoljeća
Etnička linija kao kriterij međudržavnog razgraničnja u Istri u prvoj polovici 20. stoljeća // Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa NAŠA SLOGA (1870.-2020.) / Dabo, Mihovil i dr. (ur.)., 2022. str. 455-480
CROSBI ID: 1204533 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Etnička linija kao kriterij međudržavnog
razgraničnja u Istri u prvoj polovici 20. stoljeća
(The ethnic line as criteria for demarcation of
interstate boundary in Istria in the first half of
20th century)
Autori
Milotić, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa NAŠA SLOGA (1870.-2020.)
Urednik/ci
Dabo, Mihovil i dr.
Grad
Pula
Godina
2022
Raspon stranica
455-480
ISBN
9789538278976
Ključne riječi
granica, država, moderna država, nacija, Istra, Italija
(border, state, modern state, nation-state, demarcation, Istria, Italy)
Sažetak
Etnička linija kao kriterij međudržavnog razgraničenja najtješnje je povezan s nacionalnom državom, koja je, pak, podudarna s konceptom moderne države (od 70-ih godina XX. stoljeća). U tome smislu etnička je linija u međudržavnim odnosima koji se tiču razgraničenja ponekada mogla prerasti u pravno pitanje, što je za naše krajeve relevantno nakon Prvoga i nakon Drugoga svjetskog rata u pogledu problematike etničke linije kao kriterija i koncepta razgraničenja među jugoslavenskom i talijanskom državom u Istri i sjevernom Jadranu, ali i rješavanja Jadranskog pitanja. U ovome radu etnička linija prevladavajuće će se kvalificirati s pravnog gledišta, a u svezi s nastojanjem da država granicama obuhvati prostor većinske etničke skupine. U diskurs u međunarodnoj zajednici takve ideje snažnije prodiru zahvaljujući djelovanju Woodrowa Wilsona, , a izražene su u njegovim „Četrnaest točaka“. Ipak, sazrijevanje i opredmećenje te ideje na jadranskom prostoru potrajalo je, a bit će provedeno u jugoslavensko- talijanskom razgraničenju u poslijeratnom mirovnom procesu tijekom 1946./1947. godine. S naglaskom na prostornoj odrednici Istre ovaj rad prati, razlaže i analizira etničku liniju kao koncept, kako se probijao i odbacivao nakon Prvoga svjetskoga rata te kako je u drugačijim političko-vojnim prilikama prihvaćen na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946./1947. Razlažu se i na primjeru Istre konkretiziraju čimbenici koji utječu na poimanje, dokazivanje i definiranje te linije te izazovi s kojima su se takvi procesi i njihovi dionici susretali. Napokon, premda mu se uvijek u najvećoj mjeri nastoji približiti, etnička linija je u razgraničenju pravni kriterij i načelo koji ne mora svugdje i u cijelosti biti podudarano sa stvarnim mjesnim etničkim stanjem.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
