Naslov
Kaznenoprocesni i policijski aspekti nazočnosti građana svjedoka na pretrazi doma
(Criminal procedure and police aspects of presence of citizen witnesses at home search)

Autori
Pejaković-Đipić, Silvija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
26.05

Godina
2022

Stranica
551

Mentor
Karas, Željko ; Burić, Zoran

Ključne riječi
pretraga doma ; nazočnost svjedoka ; nepovredivost doma ; vjerodostojnost dokaza
(home search ; presence of witnesses ; home inviolability ; credibility of evidence)

Sažetak
Glavni cilj istraživanja bio je ispitati obilježja odredbe o obaveznoj nazočnosti svjedoka na pretrazi doma i njenu primjenu u praksi - je li opravdano njezino postojanje i postoje li mogućnosti za napredak u smislu nadzora zakonitosti i naknadne sudske kontrole vjerodostojnosti dokaza. Istražene su radnje koje policija provodi u domu koje također mogu rezultirati pronalaskom dokaza, ali za njihovo provođenje nije potrebna nazočnost dva svjedoka. Iz toga proizlazi da je obavezna nazočnost svjedoka samo u pretrazi doma neujednačeno rješenje jer bi radi pouzdanosti dokaza bila potrebna dodatna procesna formalnost i za druge radnje policije koje mogu rezultirati pronalaskom dokaza. Prema rezultatima povijesno-pravne analize ustavnih izvora, obavezna nazočnost dva građanina na pretrazi doma prvi puta se javlja u Radikalskom ustavu Kraljevine Srbije iz 1888. godine. Ustav Republike Hrvatske iz 1990. usvojio je ustavni tekst koji odgovara ranijim ustavnim odredbama o nepovredivosti stana. Poredbeno istraživanje 183 ustava pokazalo je da odredbu o obaveznoj nazočnosti svjedoka pretrage ima pet država: Hrvatska, Srbija, Slovenija, Crna Gora i Meksiko. Istraživanjem povijesnih korijena uvođenja dva svjedoka u kazneni postupak utvrđeno je da je u starom rimskom privatnom kaznenom pravu, prema Zakoniku dvanaest ploča, u slučaju krađe (furtuma) postojala obična kućna pretraga sa svjedocima (testibus praesentibus) i formalna kućna pretraga „golog pretraživača“ s pladnjem i pojasom (lance et licio). Pravilo o obaveznoj nazočnosti dva svjedoka se može povezati s načelom vezane ocjene dokaza jer oba pravila ograničavaju dokazivanje drugim načinima i uporabu dokaza ako nije zadovoljena procesna forma. Rezultati povijesno- pravne analize su pokazali da se odredba o nazočnosti svjedoka nalazi u prvom hrvatskom zakonu o kaznenom postupku, Kaznenom postupniku za Hrvatsku i Slavoniju iz 1875. O iskazu svjedoka pretrage ovisi zakonitost radnje, te je bilo opravdano ispitati psihološke osnove svjedočenja. Analiza psiholoških osnova ljudskog opažanja i pamćenja pokazala je da se opaženi sadržaji nakon pretrage u početku vrlo brzo zaboravljaju, a upitna je vjerodostojnost sadržaja koji bude zapamćen. Video snimanje može predstavljati značajno poboljšanje kvalitete opažanih sadržaja i vjerodostojnost činjenica koje će biti kasnije u postupku utvrđene. Na temelju rezultata poredbenog istraživanja kaznenoprocesnih odredbi države su podijeljene u tri skupine: države koje imaju obveznu nazočnost dva svjedoka pretrage, države koje imaju opcionalnu nazočnost svjedoka i države koje nemaju propisanu nazočnost svjedoka pretrage. Kod 16 država koje imaju odredbu o obaveznoj nazočnosti svjedoka postoji sličnost između Rusije i postsovjetskih država te sličnost između država bivše Jugoslavije. Analizom odluka ESLJP utvrđeno je kako pravilo o dva svjedoka nije ključno u zaštiti pojedinih prava na pretrazi doma i Sud ga ne ističe kao minimalni standard za procjenu zahvata u prava građana. Istraživanjem sudske prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske u razdoblju od 2000. do 2019. godine izdvojene sudske odluke (N=302) su analizirane po sljedećim varijablama: zakonitost pretrage, istodobna nazočnost svjedoka pretrage, kazneno djelo, predmet kaznenog djela, nazočnost branitelja na pretrazi, primjedbe na zapisnik o pretrazi, iskazi svjedoka pretrage, objekt pretraživanja, obilježja prostora pretraživanja, svojstvo, stanje i ponašanje svjedoka pretrage te okolnosti provođenja pretrage. Odredba o obaveznoj nazočnosti svjedoka na pretrazi doma je relikt prošlosti čije postojanje nije opravdano u suvremenom kaznenom postupku. Zakonitost pretrage doma i vjerodostojnost dokaza može se osigurati i na druge načine: obveznom nazočnošću osobe ili njenog zastupnika (fakultativnog svjedoka), uvođenjem obveznog video snimanja, obveznom nazočnošću branitelja ili pravom osobe da sama odluči koju mogućnost želi. Nužan preduvjet za to bila bi izmjena čl. 34. Ustava Republike Hrvatske u dijelu koji propisuje obveznu nazočnost dva svjedoka pri pretrazi doma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo, Sigurnosne i obrambene znanosti

POVEZANOST RADA