Pregled bibliografske jedinice broj: 1204368
Xerxov natpis u Persepoli o uništenju svetišta daiva
Xerxov natpis u Persepoli o uništenju svetišta daiva // Turkologu u čast. Zbornik povodom 70. rođendana Ekrema Čauševića / Paić-Vukić, Tatjana ; Abadžić Navaey, Azra ; Andrić, Marta ; Kerovec, Barbara ; Kursar, Vjeran (ur.).
Zagreb: FF Press, 2022. str. 253-268
CROSBI ID: 1204368 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Xerxov natpis u Persepoli o uništenju svetišta daiva
(Xerxes' Persepolis Inscription on the Destruction of
a Sanctuary of the Daivas)
Autori
Ježić, Mislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Turkologu u čast. Zbornik povodom 70. rođendana Ekrema Čauševića
Urednik/ci
Paić-Vukić, Tatjana ; Abadžić Navaey, Azra ; Andrić, Marta ; Kerovec, Barbara ; Kursar, Vjeran
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
253-268
ISBN
978-953-175-937-3
Ključne riječi
Xerx, staroperzijski natpisi, daive, mazdaizam
(Xerxes, Old Persian inscriptions, the Daivas, Mazdaism)
Sažetak
Staroperzijski natpisi jedini su sačuvani tekstovi na staroperzijskom jeziku. To su natpisi vladara iz loze Akhaimenida (Haxāmanišīya) od Dareija I. do Artaxerxa III., između 522. i 338. pr. Khr. Najviše ih je ostavio Dareij I., a potom, iako znatno manje, njegov sin Xerx ; ostali su ostavili još mnogo manje. Od Xerxovih natpisa najpoznatiji je i najsadržaniji natpis u Persepoli (XPh), gdje govori o tome kako je u nekoj zemlji uništio svetište daiva i ustanovio štovanje Ahuramazde. U ovome članku taj je natpis preveden, dodana su mu tumačenja, a potom se razmatra u kojoj je zemlji Xerx razorio svetište, i što tu znači naziv daiva. Pokazuje se da to nisu indoiranski daive „nebesnici“, kako se često mislilo, koji su u Iranu, u mazdaizmu, degradirani u demone. Povijesni nam izvori (Ktēsija: Persica) kažu da je Xerxov satrap Megabyz razorio hram Bela Marduka u Babylōnu 481. pr. Khr. te mora da se navod u natpisu odnosi na taj važan događaj za vladanja Xerxova te da se tu naziv daiva primjenjuje na Marduka i na babylōnske bogove. S druge strane, na akhaimenidskim natpisima, pa tako i Xerxovu, ističe se vjera u Ahuramazdu, ali se nigdje ne spominje Zarathuštra. Bozi koji se štuju nazivlju se baga, a nigdje yazata, kao u Avesti. Stoga se čini da natpisi svjedoče o nešto starijoj fazi mazdaizma nego Avesta. Još se u nekim pojedinostima može naslutiti veća bliskost s vedskom, a time i indoiranskom religijom, nego u Avesti. Vjerojatno se mora donekle promijeniti uobičajena predodžba o Akhaimenidima, najmanje od Dareija I., kao mazdaistima uslijed utjecaja Zarathuštrine religijske reforme.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje), Književnost
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Fakultet filozofije i religijskih znanosti
Profili:
Mislav Ježić
(autor)