Pregled bibliografske jedinice broj: 1204215
Plastični otpad – karcinom života u moru, rijekama i jezerima
Plastični otpad – karcinom života u moru, rijekama i jezerima // Hrvatska vodoprivreda, I (2020), 231; 88-92 (nije recenziran, članak, stručni)
CROSBI ID: 1204215 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Plastični otpad – karcinom života u moru, rijekama i
jezerima
(Plastic waste - cancer of life in the sea, rivers
and lakes)
Autori
Šerić, Neven
Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) I
(2020), 231;
88-92
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Plastika, Otpad, More, Rijeke, Jezera
(Plastic, Waste, Sea, Rivers, Lakes)
Sažetak
Premda je znanstveno utvrđeno da na floru i faunu u svim vodama naše planete izrazito negativan utjecaj ima globalno zatopljenje, rast temperature i kiselosti voda, recentne studije ukazuju i na posljedice gomilanja plastičnog otpada na živi svijet. Također, novija istraživanja upozoravaju i na rast mikroplastike u svim živim organizmima u moru, od kojih se mnogi koriste u prehrani. Tijekom razgradnje plastike oslobađaju se toksini koji završavaju u vodenoj flori i fauni, a potom u probavnom traktu čovjeka. Plastični otpad značajno pridonosi odumiranju i najproduktivnijih ekosustava u vodama, prenoseći patogene bakterije na žive organizme slijedom kojih isti pobolijevaju i izumiru. Egzaktan pokazatelj narušenih ekosustava u moru su koraljni grebeni. Područje koraljnih grebena u oceanima se prostire na gotovo 600.000 kilometara kvadratnih. To su najveći ekosustavi u sklopu kojih živi više od 60.000 vrsta, pa su iskoristivi i u istraživanjima utjecaja plastičnog otpada na podmorski život. Činjenica je kako koralji na mnogim grebenima odumiru slijedom čega se povlače mnoge riblje vrste. No na koraljnim grebenima sve je više plastičnog otpada koji je neke od njih učinio neprepoznatljivima. Nedavno je otkriven prvi koraljni greben na talijanskoj strani Jadrana na dubini od 35 do 50 metara u duljini dva i pol kilometra u podmorju Apulije. Istraživanje ovoga lokaliteta se nastavlja jer znanstvenici procjenjuju da bi se mogao protezati više desetaka kilometara i do dubine od 200 metara. Ovaj greben je prvi očuvani koraljni ekosustav na Mediteranu. Dubina na kojoj ovdje rastu koralji štiti ih od previše intenzivne sunčeve svjetlosti i zagrijavanja plitkih morskih voda, no ništa ih ne može zaštiti od plastičnog otpada čija količina i u Jadranu ubrzano raste. Na žalost, nova „otkrića“ zabrinjavaju jer su na više lokacija ronioci na dah, potaknuti otkrićem koraljnog grebena u Apuliji, smatrali kako su uočili nove koraljne grebene na dubinama od tridesetak metara. Naknadnom pretragom tih lokaliteta utvrđeno je da se radi o podmorskim poljima plastičnog otpada – ostatcima plastičnih vreća, plastičnih boca i drugog smeća koje leluja ritmom podmorskih struja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija