Naslov
Utjecaj klimatskih promjena na podmorje istočnog Jadrana
(The impact of climate change on the seabed of the eastern Adriatic)

Autori
Šerić, Neven

Izvornik
Hrvatska vodoprivreda (1330-321X) I (2020), 230; 101-104

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Klimatske promjene, Podmorje, Jadran, Utjecaj
(Climate change, Undersea, Adriatic, Impact)

Sažetak
Stalna na tom svijetu samo mijena jest, jednom zapisa Petar Preradović. Neosporiva je to činjenica, no koliko se često zapitamo možemo li vlastitim ponašanjem umanjiti utjecaj mijena i negativne reperkusije na resurse podmorja kojima je Stvoritelj darovao ovaj jedinstveni rubni dio Europe? Klimatske promjene suvremena civilizacija je potaknula neodgovornim ponašanjem i neprimjerenim intenzitetom trošenja neobnovljivih resursa i više ih nije moguće zaustaviti. Možda ih možemo usporiti? Aktivnosti koje štete i trajno ugrožavaju morsku floru i faunu može se zakonski ograničiti strogim sankcijama jer svi smo osjetljivi na visoke novčane kazne. Na sinoćnjem Dnevniku objavljena je kratka reportaža kako su ronioci volonteri poduzeli akciju preseljavanja čitavog naselja periski iz uvale u kojoj su te školjke počele ugibati u drugu. Prije petnaestak godina kada se pojavila tropska alga Caulerpa Taxifolija s pogubnim djelovanjem na podmorsku floru i faunu mi, zaljubljenici podmorja okupljeni u ronilačkim klubovima organizirano smo nasade te alge prekrivali crnom folijom. Bez sunčevog svjetla agresivna tropska alga je ugibala, pa smo je na nekim područjima uspjeli potpuno iskorijeniti. Pozabavili smo se i s drugom agresivnom tropskom algom Caulerpom Racemosom. Ovakvi, još uvijek rijetki primjeri voluntarističkih inicijativa su dokaz da učimo lekciju. No ima i primjera koji navješćuju još težu budućnost našem moru. Prijedlogom Izmjena i dopuna prostornog plana jedne do priobalnih županija ponovno se aktualiziraju ideje bušenja jadranskog podmorja u akvatoriju otoka Visa, Jabuke i Palagruže….. O problemima nekontroliranog rasta kruzing turizma razmišljaju tek rijetki znanstvenici. Predstavnici jedinica lokalnih samouprava uopće nisu svjesni negativnih reperkusija ovog vida turizma na more i podmorje. Istovremeno, polucije Jadrana kojima se ne utvrđuje uzroke su sve učestalije. Kao što visoka novčana kazna za neprimjerene aktivnosti na moru i pod morem počinitelje odbija od budućih pokušaja, tako i bitno više takse za kruzere mogu predstavljati selektivni alat kojim će se taj pritisak na naše malo polu zatvoreno more smanjiti (Šerić, Rakušić 2013). Uz više takse u Jadran više neće uplovljavati brodovi kompanija koje karakteriziraju niske cijene turističkih aranžmana. Takvim kruzing kompanijama problem predstavlja i trošak adekvatnog zbrinjavanja otpadnih voda. Jednostavnije ih je ispustiti u more…… Nije moguće zaustaviti djelovanje čovjeka na more i podmorje, no trebamo postati svjesni reperkusija svake pojedinačne aktivnosti na živi svijet u podmorju. Suživot čovjeka s morem i podmorskim svijetom podrazumijeva prilagođavanje standardima odgovornog i održivog razvoja civilizacije. To podmorje je izniman prirodni kapital no ograničen i osjetljiv na aktivnosti prema i u njemu. Rizične aktivnosti treba svoditi na minimum, a naše more kao poseban resurs tretirati sustavno. Živi svijet u podmorju Jadrana je poseban po svojim specifičnostima, osjetljiv na klimatske promjene, a posebno na polucije. Konkurentnost turističke ponude Republike Hrvatske u značajnoj mjeri ovisi o očuvanju i autentičnosti prirodnih krajobraza kako u nadmorju, tako i u podmorju. Devastacija i degradacija vrijednosti istih drastično smanjuje turističku privlačnost i potencijal razvoja specijaliziranih turističkih proizvoda. Ima li turistička zemlja koja toga nije svjesna uopće svoju turističku budućnost? Kakva je uopće ekonomska budućnost zemlje koja ugrožava svoje prirodne resurse, a značajno ovisi o turističkom gospodarstvu?

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA