Pregled bibliografske jedinice broj: 1203880
Pelješki cestovni most – planska intervencija u strukturu turističkog sektora
Pelješki cestovni most – planska intervencija u strukturu turističkog sektora // „Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja” / Šećerov, Velimir (et al.) (ur.).
Beograd: APPS, Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet, 2022. str. 427-434 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1203880 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pelješki cestovni most – planska intervencija u
strukturu turističkog sektora
(Pelješac road bridge - planned intervention in the
structure of the tourism sector)
Autori
Ambruš, Denis
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
„Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja”
/ Šećerov, Velimir (et al.) - Beograd : APPS, Univerzitet u Beogradu - Geografski fakultet, 2022, 427-434
ISBN
978-86-6283-125-5
Skup
9. naučno-stručni skup sa međunarodnim učešćem „Lokalna samouprava u planiranju i uređenju prostora i naselja”
Mjesto i datum
Veliko Gradište, Srbija, 16.06.2022. - 18.06.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Pelješki cestovni most, turistički sektor, Dubrovnik, Jadranska obala
(Pelješac Bridge, Tourism Sector, City of Dubrovnik, Adriatic coast)
Sažetak
Predstavljenim istraživačkim radom obrađuje se utjecaj izgradnje Pelješkoga cestovnog mosta, s pristupnim cestama, na južnu Dalmaciju s glavnim središtem, gradom Dubrovnikom, Dubrovačko- neretvanske županije ujedno najjužnije hrvatske županije. U cilju planske intervencije kvalitetnije povezanosti državnog teritorija na samom jugu RH realizira se njegova izgradnja unutar provedbenoga razdoblja 2016-2022. Stečeno je pravo BiH kao obalne države više od 24 km obale, što je ujedno i prekid teritorijalne kopnene cjelovitosti RH. Izgradnja samoga mosta Pelješac, kao infrastrukturnoga objekta u dužini iznosi 2, 4 km, što predstavlja poddionicu od samo 7, 4% od ukupne 32, 5 km dužine cesta s pripadajućim objektima (mostovi, vijadukti, tuneli, podvožnjaci, odmorišta, vodospreme i dr.). U strateške ciljeve ovoga projekta pripadaju: - Poboljšanje cestovne mreže duž Jadranske obale ; - Konkurentnost u opskrbi regije ; - Povećanje povezanosti i stupnja usluge prometnog sustava i pristupa izdvojenoga teritorija ; - Smanjenje trajanja putovanja. Iz operativnoga programa Konkurentnost i kohezija koristi se 85% dodijeljenih EU bespovratnih sredstava, ukupne procijenjene vrijednosti izgradnje 530 mil. eura. Potrebno je radi planiranja turističke regije izmjeriti i ocijeniti snage i slabosti, kao realnu dimenziju područne sredine, te istodobno pronaći odgovor na: usporedni proces pretežno turističke intenzivne nove arhitektonske izgradnje i masovnog propadanja starijeg graditeljskoga fonda. Takav novi magistralni pravac postupno i djelomično napušta stare postojeće magistralne ceste ali uz dodane vrijednosti i mogućnost reaktivacija imovine „na čekanju“, od Cavtata, Plata, Mlina, Srebrenog, Kupara, Dubrovnika, Orašca, Slanog sve do Stona. Paneuropski koridor Vc pridonosi svojim dovršenjem i budućoj autocesti od Ploča do Dubrovnika i sveukupnom poboljšanju prometnog položaja područja. Ekonomijska aktivnost „kupljenoga vremena“ je neprocjenjiva radi povratnoga povezivanja 2 postojeće podcjeline (dubrovačke s Korčulom i neretvanske) danas fizički razdvojene BiH granicom (Klek-Neum l i Zaton doli-Neum II). Zaključna razmatranja usmjerena su na misao dok se prometno integrira Pelješac sa sjevernim Jadranom i njegovim tržištima potražnje, da se ujedno južna Dalmacija približava srednjoeuropskim emitivnim tržištima.
Izvorni jezik
Hrvatski, engleski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Građevinarstvo, Interdisciplinarne tehničke znanosti
Napomena
CIP - Katalogizacija u publikaciji Narodna
biblioteka Srbije, Beograd
711.1:352.078(082)
711.4:352.078(082)
525 str.
COBISS.SR-ID 68828681
