Naslov
Nužan je nadzor stručnjaka pri gradnji injekcijskih zavjesa
(Expert supervision is necessary during the construction of injection curtains)

Autori
Garašić, Mladen ; Šovagović, Tomislav

Izvornik
Hrvatska revija (1330-2493) 2022 (2022), 1; 31-33

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
speleologija, spilje, jame, Kosinj
(speleology, caves, pits, Kosinj)

Sažetak
Bremenito je pripovijedati o kosinjskom kraju, naseljenom plemenom Japoda još u antičko vrijeme. Vidjela Kosinjska dolina i osvajača i nedaća, knezova, popova i redovnika, a uz ratove neprekidno je trajala i vječna borba s prirodom. Za preživljavanje. Za glavu iznad vode, doslovno i preneseno. Daleke su i priče o mogućoj prvoj glagoljaškoj tiskari u 15. stoljeću, kao i leksikografske crtice o Hrvatima pridošlima iz Ogulina i Gornjega Pokuplja nakon potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima na izdisaju 17. stoljeća, u vrijeme popa Marka Mesića. Granica vjera odavno je granica opstanka. Bijela kuga danas je snažnija i brža od svih žrtava u ratovima 20. stoljeća i višedesetljetne najave potapanja ličkih mjesta Gornji Kosinj i Mlakva, snažnije promicanih u nepravilnih pet valova od 1997. do ovih koronskih godina. Zbog aktualiziranja projekta Hidroenergetskoga sustava (HES) Senj 2, točnije izgradnje Hidroenergetskoga sustava Kosinj i Hidroelektrane Senj 2, nametnulo se postaviti Kosinjsku dolinu središnjom temom ovoga broja Hrvatske revije, pristupajući joj s povijesnoga, demografskoga, glagoljaškoga, arheološkoga i geološkoga stajališta. Ili jednostavnije, uvidjeti stvarno stanje danas prije dalekosežnih zahvata sutra. Temu Kosinjske doline i uopće hrvatskoga krškoga bogatstva bilo je nezaobilazno promišljati s prof. dr. Mladenom Garašićem. Rođen je 1951. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Rudarsko-geološko--naftnom fakultetu (RGN) Sveučilišta u Zagrebu je diplomirao, magistrirao i doktorirao 1986., kao četvrti u Hrvatskoj, temama iz hidrogeologije krša i speleologije. Radio je u Institutu za geološka istraživanja, Građevinskom institutu te na RGN i Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je izabran u zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju. Predavao je više kolegija u različitim sveučilišnim ustanovama, a prvi je uveo kolegij »Speleologija« na neko od sveučilišta u Hrvatskoj. Usavršavao se na University of Oxford i Western University of Kentucky. Glavni je tajnik Odbora za krš Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), bio je član Hrvatskog povjerenstva za suradnju s UNESCO-om. Bio je dugogodišnji predsjednik Hrvatskoga speleološkog saveza, zastupnik Hrvatske u Međunarodnoj speleološkoj uniji – UIS (Union Internationale de Speleologie) i Europskoj speleološkoj federaciji – FSE. U tim je međunarodnim znanstvenim organizacija prvi i do sada jedini Hrvat koji je u UIS izabran za tajnika (2013–2022), a u FSE za potpredsjednika (2015– 2019). Sudjelovao i/ili vodio brojne speleološke ekspedicije na svim kontinentima (osim Antarktike), a istražio je i posjetio više od 5100 speleoloških objekata u Hrvatskoj i 86 zemalja diljem svijeta. Jedan je od rijetkih geologa koji je bio izabran u stalni nadzor nad izgradnjom autocesta u Hrvatskoj, te je tada istražio i zaštitio podzemne vode u više od 1000 kaverni, tj. speleoloških objekta bez ulaza na površini terena, koji su otkriveni prilikom izboja tunela, u usjecima cesta, u temeljima mostova i vijadukata, u kamenolomima, prilikom izgradnje zračnih luka itd. Sudionik je i jedan od projektanata izgradnje najdužeg mosta na svijetu koji je izgrađen u nekom tunelu preko kaverne u kršu. Riječ je o mostu (46 metara) u tunelu »Vrata« ukupne duljine 261 metar na autocesti A6 Zagreb–Rijeka. Objavio je više od 350 radova i desetak knjiga diljem svijeta. Za svoje je djelovanje primio brojne nagrade.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA