Naslov
Masnokiselinski sastav različitih tkiva sivog puha (Glis glis)
(Fatty acid composition of various tissues of edible dormouse (Glis glis))

Autori
Šiftar, Ozren

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.09

Godina
2020

Stranica
46

Mentor
Aladrović, Jasna ; Pađen, Lana

Ključne riječi
masnokiselinski sastav, sivi puh, jetra, bubreg, srce, m. gluteus superficialis, potkožno i abdominalno masno tkivo
(fatty acid composition, edible dormouse, liver, kidney, m.gluteus superficialis, heart, subcutaneous and abdominal adipose tissue)

Sažetak
Sivi puh, hrvatska je autohtona divljač iz reda glodavaca, porodice puhova. Ulovljeni puhovi koriste se kao izvor bjelančevina u prehrani ljudi, otopljena mast se tradicionalno koristi za pomoć pri cijeljenju rana, a od krzna se izrađuju različiti predmeti. Masne kiseline (MK) kroz različite biološke aktivnosti utječu na zdravlje, reprodukcju te su važne kao rizični faktor u nastanku kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti. Esencijalne MK, linolna kiselina (C 18:2n-6) iz porodice n-6 MK te -linolenska (C 18:3n-3) iz porodice n-3 u organizam se unose putem hrane. Cilj rada bio je utvrditi masnokiselinski sastav jetre, bubrega, srca, mišića m. gluteus superficijalis te potkožnog i abdominalnog masnog tkiva mužjaka i ženki što će omogućiti bolje poznavanje biologije ove vrste. Istraživanje je provedeno na 33 jedinke sivog puha od čega je bilo 18 jedinki ženskog spola i 15 jedinki muškog spola. Uzorci jetara, bubrega, srca, m. gluteus superficialis, potkožnog i abdominalnog masnog tkiva sakupljeni su u rujnu i listopadu 2017. godine tijekom lovne sezone. Uzorci tkiva su homogenizirani, ukupni lipidi ekstrahirani te je određen masnokiselinski sastav plinskom kromatografijom. Analizom tkiva jetre ustanovljeno je 15 različitih masnih kiselina. U tkivima oba spola najzastupljenija skupina su bile zasićene masne kiseline (SFA ; 39, 35±4, 19% u ženki odnosno 36, 58±6, 37% u mužjaka). Druge po zastupljenosti višestrukonezasićene masne kiseline (PUFA ; 27, 99±6, 59% u ženki odnosno 32, 84±12, 10% u mužjaka). Utvrđen je značajno veći postotak miristinske kiseline u ženki u odnosu na mužjake. Analizom bubrežnog tkiva utvrđeno je prisutnost 12 različitih masnih kiselina. U tkivu ženki dominiraju SFA (38, 79±5, 98% u ženki), a u tkivima mužjaka dominiraju jednostrukonezasićene masne kiseline (MUFA) (36, 59±9, 72%). Druga najzastupljenija skupina u ženki su bile jednostrukonezasićene masne kiseline (37, 69±9, 93%), a u mužjaka zasićene masne kiseline (36, 00±6, 45%). Najmanje zastupljena skupina su bile višestrukonezasićene masne kiseline (PUFA) (23, 53±7, 29%) u ženki odnosno (27, 41±8, 27%) u mužjaka. Analizom je utvrđen značajno viši udio PUFA/SFA u mužjaka u odnosu na ženke. Analizom mišićnog tkiva m. gluteus superficialis ustanovljena je prisutnost 13 različitih masnih kiselina. Najdominantija skupina u oba spola su bile MUFA (34, 47±6, 84% u ženki odnosno 30, 16±10, 12% u mužjaka). U ženki su druga najzastupljenija skupina bile SFA (25, 79±3, 58%), a u mužjaka višestrukonezasićene masne kiseline (30, 05±12, 05%). Mužjaci su imali značajno veće postotke PUFA i C22:5n3 u odnosu na ženske primjerke. Analizom srčanog mišića ustanovljena je prisutnost 12 različitih masnih kiselina. U najvećem postotku je bila zastupljena skupina PUFA (34, 68±6, 11% u ženki odnosno 40, 34±7, 91% u mužjaka). U najmanjem postotku je bila prisutna skupina SFA (31, 95±7, 99% u ženki odnosno 27, 39±6, 51% u mužjaka). U mužjaka su utvrđeni značajno veći postoci PUFA i C22:6n-3 su u odnosu na ženke. Značajno viši postotak vakcenske kiseline je utvrđen u masnokiselinskom sastavu ženskog spola u odnosu na muški. Analizom potkožnog masnog tkiva otkrivena je prisutnost 12 različitih masnih kiselina. Najzastupljenija skupina u oba spola su bile MUFA (56, 22±17, 21% u ženki odnosno 49, 15±20, 01% u mužjaka). Druga najzastupljenija skupina masnih kiselina su bile zasićene masne kiseline (21, 97±10, 54% u ženki odnosno 21, 58±6, 87% u mužjaka). Utvrđen je značajno veći postotak alfa-linolenske kiseline u mužjaka u odnosu na ženke. Također je uočen značajno veći postotak n-3 kod muških životinja u odnosu na ženke. Analizom abdominalnog masnog tkiva ustanovljena je prisutnost 9 različitih masnih kiselina. Najzsstupljenija skupina bile su MUFA (55, 78±9, 32% u ženki odnosno 49, 01±14, 36% u mužjaka). U najmanjem postotku bile su prisutne višestrukonezasićene masne kiseline (6, 63±4, 09% u ženki odnosno 15, 04±17, 34% u mužjaka). Kod muških jedinki je utvrđen značajno veći postotak C18:2 ; PUFA i n-6. U ženskih jedinki utvrđen je značajno viši postotak stearinske kiseline u odnosu na muške jedinke. Na osnovi rezultata može se zaključiti kako ububrezima, mišiću m. gluteus superficialis, potkožnom i abdominalnom masnom tkivu najzastupljenije su MUFA koje se unose hranom i sintetiziraju u organizmu sivog puha koje omogućavaju preživljavanje tijekom hibernacije. Visoki udio PUFA u srčanom mišiću jer su važne za dostizanje nižih jelesnih temperatura i usporavanje intenziteta metabolizma, a udio linolne MK u srcu i u ženki i u mužjaka je visok zbog zastupljenosti kardiolipina srca koji se nalazi u mitohondrijima. Prisutnost esencijalne MK, C18:3n-3 u potkožnom i abdominalnom masnom tkivu te m. gluteus superficialis važan je nalaz zbog činjenice da je sivi puh u Hrvatskoj divljač koja se tradicionalno konzumira te je dobar izvor ove MK. U bubrezima je utvrđen visoki postotni udio C20:4n-6 te je bio veći 2-4 puta u odnosu na druga tkiva zbog toga što je arahidonska kiselina prekursor za sintezu prostaglandina koji utječu na filtraciju i reapsorpciju u bubregu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA