Naslov
Dalmatinske teme u prvim godištima Kola
(Dalmatian literary themes in the first years of the Kolo magazine)

Autori
Bošković, Ivan

Izvornik
Kolo, časopis Matice hrvatske za književnost, umjetnost i kulturu (1331-0992) XXXII (2022), 2; 92-100

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
Kolo, dalmatinske teme, važna književna imena, skromni književni odjeci
(Kolo magazine, Dalmatian literary themes, notable literary names, modest literary reach)

Sažetak
Povijest časopisa Kolo, s pravom će reći Brešić, "zapravo je svojevrsna povijest ne samo nacionalne književnosti i kulture nego i povijest izgradnje i oblikovanja moderne hrvatske nacije i njezinih institucija". Od 1842. godine, kada je nakon razmimoilaženja s Gajem Stanko Vraz 'ilirskoj sestrici' Dragojli Jarnević priopćio da pokreće novo glasilo, pa sve do naših dana, s različitim podnaslovima, uredništvima, uređivačkim politikama, izdavateljima, Kolo je bilo i ostalo široka tribina otvorena svim aspektima hrvatskoga društvenog života, umjetnosti i kulture. Na njegovim su stranicama objavljene ponajznačajnije hrvatske književne stranice, ustrajno se progovaralo o pitanjima jezika i društvenog života, a tijekom tečajeva bilo je otvoreno za izricanje različitih stavova i razmišljanja, uvijek od presudnog nacionalnog interesa! Na stranicama Kola sadržaji književnog života iz Dalmacije odveć su rijetki. Nekoliko pjesama i informacija koje govore o književnom životu prihvaćani su na stranicama Kola, kao i na sjevernim stranama, sa zanimanjem, nerijetko i s oduševljenjem, što se dalo pročitati u fusnotama/podrupcima. Nešto veća prisutnost u hrvatskom medijskom prostoru može se pratiti nakon sedamdesetih godina, poglavito nakon pobjede narodnjaka nad autonomašima, nakon uvođenja hrvatskog jezika u javni društveni život te povodom otvorenja zgrade narodnoga kazališta u Splitu. Uz Matičin Vijenac, koji je kao središnje kulturno glasilo pratio događaje u Dalmaciji, gotovo sva glasila (Narodni list, Pozor, Sloboda, Narodne novine, istarska Naša sloga i dr.) bilježila su odjeke navedenih zbivanja, s radošću ističući da je proces nacionalne integracije, započet s ilirskim/preporodnim htijenjima, završen, ili, riječima Koste Vojnovića: "Djelo narodnog preporoda s Vami započeto, danas je, ako Bog da, na vieke obezbieđeno"! Bilježeći makar i skromne odjeke književnog života Dalmacije na svojim stranicama, Kolo i njegovi urednici dobro su znali što Dalmacija predstavlja u slici hrvatskog zajedništva i nacionalnog ujedinjenja. Posebno se to odnosi na događanja u hrvatskoj Ateni, Dubrovniku, kolijevci hrvatske umjetničke kulture i književnosti te njegovu značenju u konstituiranju moderne hrvatske nacije kojoj je hrvatska književna/jezična nacija jedan od najčvršćih temelja. U kojima je i prilog časopisa Kolo prepoznatljiv!

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Književnost

POVEZANOST RADA