Naslov
Registar crkve i bratovštine Sv. Ivana Krstitelja u Boljuncu (1576. - 1672.)
(The Notebook of the Church and the Fraternity of the St. John the Baptist from Boljunec in Dolina)

Autori
Botica, Ivan ; Doblanović Šuran, Danijela

Ostali urednici
Jurković, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, ostalo, znanstvena

Izdavač
Državni arhiv u Pazinu

Grad
Pazin

Godina
2021

Stranica
464

ISBN
978-953-7640-47-7

Ključne riječi
Rani novi vijek, Dolina (Trst), Boljunec, bratovština sv. Ivana krstitelja, glagoljica, latinica
(Early modern period, Dolina (Trieste), Boljunc, Fraternity of St. John the Baptist, glagolitic script, latin script))

Sažetak
Zapisi o imovini, prihodima i rashodima, dugovima i pravima crkve i bratovštine sv. Ivana Krstitelja u Boljuncu, naselju dolinskog kraja nedaleko od Trsta, nastajali su između 1576. i 1672. godine. Na mješavini hrvatskog, slovenskog, latinskog i talijanskog jezika glagoljskim i latiničnim pismom ostavljali su ih dolinski župnici (farmani). Poimence su to bili: Juraj Jurinčić, Jakob Pengar, Jakob Križaj, Marko Croato, Marko Jurinčić, Benedetto Fogarino i drugi nepotpisani. Intenzivni dodiri različitih jezika oduvijek su prisutni u tršćanskoj okolici. Pet je takvih dolinskih rukopisa (matice, kvaderne, registri i slično), iako jezicima i pismima poprilično izmiješani, u bojazni da u fašističkom kulturocidu ne budu uništeni, 1930. godine prispjelo u Zagreb, u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti. Među njima je i ovaj boljunski rukopis koji je prilikom arhivističke obrade dobio signaturu VIII 145 i naslov Knjiga crkve (bratovštine) sv. Ivana u Boljuncu G. 1576-1672. U samom, pak, izvorniku naslovljen je ovako: To je ligištar crikve svetoga Ivana v Boljunci (3r), odnosno Urbario della Chiesa (30r). U početku bio je zamišljen kao registar boljunske crkve sv. Ivana Krstitelja, ali je vrlo brzo postao i registar istoimene bratovštine. Pri kraju je zapisa čak s pravom naslovljen kao mjesni urbar jer je obuhvatio sve gospodarske pore ondašnjeg života u samom Boljuncu. Sadržaj boljunskog registra ispremiješan je različitim podacima. Tu su zapisnici o godišnjoj zaradi mjesne crkve, liste plaćanja crkvene desetine, bilješke o desetini vina i žita, travarine (herbae), evidencija naplate najma mjesne crkvene imovine, popisi legata u nekretninama, sitnog blaga i zemljišnih čestica, zvonareva plaća, zapisnici o pravima (primanja) crkve i bratovštine (bratina) te rashodi, izbori bratovštinskih starješina, popisi bratovštinskih članova, godišnji obračuni bratovštine, različite bilješke o dugovanjima i vraćanju dugova, zapisnik istrage o nestanku nekih listova iz registra provedene 1672. godine, dogovori s majstorom Giovannijem Battistom Costom iz Ljubljane oko izrade oltarnih pala i naplata između 1628. i 1631. godine, zapisnici o nabavi različitoga crkvenog inventara, gradnja zvonika itd. U tim je zapisima sažet javni život ranonovovjekovnog Boljunca. Većina ih je nastala oko blagdana i spomendana koji su bili važni u crkvenom i javnom životu samog Boljunca, poput blagdana i spomendana sv. Ivana Zlatoustog (27. siječnja), sv. Ivana Krstitelja (26. lipnja), sv. Egidija opata (1. rujna) i sv. Ivana evanđelista (27. prosinca). Dakako, puno je zapisa koji se ne drže tih svetaca i datuma pa se iz boljunskog registra može iščitati da su u životu ranonovovjekovnog Boljunca, osim najvećih kršćanskih dana (Božić, Veliki tjedan, Uskrs, Duhovi, Tijelovo i slično), važni bili blagdani i spomendani sv. Hilarija (13. siječnja), sv. Tome apostola (3. srpnja), sv. Maura opata (21. studenoga) i sv. Andrije apostola (30. studenoga). Glagoljske je zapise ostavljao Juraj Jurinčić, možda i najdugovječniji dolinski župnik (farman) u 16. i 17. stoljeću, s kojim je i nastao boljunski registar. Po dugovječnosti slijedi Marko Croato koji je zapisivao isključivo na latinskom jeziku. Njegova je župnička služba u Dolini bila u vrijeme uređenja boljunske crkve i određenih graditeljskih pothvata poput skupe gradnje zvonika. Posljednji izrijekom navedeni župnik bio je Benedetto Fogarino, kojemu je talijanski bio materinski, ako ćemo suditi po zapisima u boljunskom registru, pa je isključivo njime bilježio poslovanje mjesne crkve i bratovštine u Boljuncu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Interdisciplinarne humanističke znanosti

POVEZANOST RADA