Naslov
Subjektivna dobrobit mladih odraslih u siromaštvu
(Subjective well-being of young adults who grew up in poverty)

Autori
Tokić Milaković, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
23. Dani psihologije u Zadru. Međunarodni znanstveno stručni skup. Knjiga sažetaka. / Tucak Junaković, Ivana ; Macuka, Ivana ; Tokić, Andrea - Zadar : Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, 2022, 145-145

Skup
23. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2022. - 28.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
mladi odrasli u siromaštvu, subjektivna dobrobit, zadovoljstvo životom, subjektivno zdravlje
(young adults who grew up in poverty, subjective well-being, life satisfaction, subjective health)

Sažetak
Siromaštvo je rizični čimbenik za subjektivnu dobrobit pojedinca. Cilj ove studije je bio usporediti skupinu mladih osoba odraslih u siromaštvu (n = 195) i komparativnu skupinu mladih osoba (n = 174) s obzirom na samoprocijenjenu razinu zdravlja i zadovoljstva životom, te utvrditi predviđaju li njihovu subjektivnu dobrobit (zdravlje i zadovoljstvo životom) uglavnom slični ili različiti prediktori. Podaci su prikupljeni u okviru šireg znanstveno-istraživačkog projekta (OBRIRK 2015/16) putem anketnog upitnika o nekim obilježjima sudionika (dob, spol, emocionalna nestabilnost, savjesnost), okolnostima tijekom odrastanja (podupiruće roditeljstvo, broj bliskih prijatelja, percipirana socijalna podrška, problemi u ponašanju, odnos između roditelja) te sadašnjoj životnoj situaciji (bračni/partnerski status, roditeljski status, procjena materijalnih prilika u obitelji, stupanj obrazovanja, zaposlenost, primanje socijalne pomoći, zadovoljstvo vlastitim životom i samoprocjena zdravlja). Rezultati pokazuju da između skupine mladih odraslih u siromaštvu i komparativne skupine nema statistički značajne razlike u općoj prosječnoj samoprocjeni zdravlja (t = -.34, df = 343, p = .737), kao niti u razini zadovoljstva životom ( t= -1.00, df = 362, p = .318). Nadalje, rezultati linearnih regresijskih analiza kojima se predviđalo zdravlje i zadovoljstvo životom pokazuju neke sličnosti ovih skupina: 1) proksimalni prediktori (sadašnja životna situacija i opća obilježja sudionika) uspješniji su u predviđanju kriterija od distalnih prediktora (okolnosti tijekom odrastanja) i 2) emocionalna (ne)stabilnost sudionika dosljedno ostvaruje jedinstveni nezavisni doprinos u predviđanju obiju mjera subjektivne dobrobiti. No, pronađeni su i rezultati specifični za svaku skupinu: 1) dok je prilikom previđanja zdravlja komparativne skupine emocionalna stabilnost jedini prediktor koji ostvaruje jedinstveni nezavisni doprinos, predviđanju zdravlja mladih odraslih u siromaštvu pridonose i zaposlenost, procjena materijalnih prilika u obitelji te primanje socijalne pomoći, i 2) dok predviđanju zadovoljstva životom mladih odraslih u siromaštvu, uz emocionalnu stabilnost, doprinos u regresijskoj analizi ostvaruje samoprocjena materijalnih prilika u obitelji, prilikom predviđanja istog kriterija u komparativnoj skupini značajne doprinose ostvaruju savjesnost i stupanj obrazovanja. Rezultati ukazuju na centralnost ekonomskog aspekta prilikom evaluacije opće subjektivne dobrobiti mladih odraslih u siromaštvu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA