Pregled bibliografske jedinice broj: 1202800
Od baštine do brenda - Suvremena kretanja kreativnog muzejskog menadžmenta
Od baštine do brenda - Suvremena kretanja kreativnog muzejskog menadžmenta // Kretanja - Europski realiteti (Teorijska razmatranja)
Osijek: Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021. str. 344-363 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1202800 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od baštine do brenda - Suvremena kretanja kreativnog
muzejskog menadžmenta
(From heritage to brand - Contemporary trends in
creative museum management)
Autori
Mavrin, Igor ; Slukan, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Kretanja - Europski realiteti (Teorijska razmatranja)
/ - Osijek : Akademija za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2021, 344-363
ISBN
978-953-8181-26-9
Skup
4. međunarodni znanstveni skup: Europski realiteti – kretanja = 4th International Scientific Conference: European Realities – Movements
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 12.12.2019. - 13.12.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
muzej, brendiranje muzeja, menadžment muzeja, model održivosti muzeja, kreativno brendiranje
(museum, museum branding, museum management, museum sustainability model, creative branding)
Sažetak
Muzeji u 21. stoljeću sve rjeđe predstavljaju isključivo mjesta na kojima se brine o očuvanim tragovima prošlosti – o prirodnoj i civilizacijskoj baštini – te u ciljeve svojeg poslovanja sve više uvrštavaju i kreativnu, suvremenim trendovima prilagođenu prezentaciju svojih zbirki. Tijekom 20. stoljeća globalni muzeji, posebice muzejske ustanove sa sjevernoameričkog kontinenta, preuzimali su elemente upravljanja iz poslovnog svijeta, stvarajući preduvjete za izgradnju muzeja kao brenda, s velikim utjecajem na turistički i općenito gospodarski razvitak gradova i regija u kojima su smješteni. Razvoj komunikacijskih alata u 21. stoljeću pred muzeje je postavio nove izazove, ali i prilike za globalno pozicioniranje i osnaživanje brenda. Brendiranje je na hrvatskoj kulturnoj sceni još uvijek u povojima. Stoga su čelni ljudi, poput ravnatelja, odnosno menadžera u kulturnim ustanovama, nositelji promjena glede prepoznavanja važnosti brendiranja i implementiranja u postojeće marketinške strategije, s ciljem privlačenja nove i razvoja postojeće publike. U procesu brendiranja važno je voditi računa da dobar proizvod, ma koliko on bio izvrstan, nužno mora imati i prateću (dobru) promidžbu, jer se upravo brendiranjem usađuje u svijest svojih krajnjih potrošača, dok u suprotnom, biva nedovoljno prepoznat ili trajno zaboravljen. U fokusu ovog prikazano je kako jačati imidž kulturne ustanove, odnosno muzeja, uz pomoć kreativnog brendiranja te financiranja, a muzeje učiniti mjestom interakcije, širenja znanja, susreta, mjesta kojeg pamtimo po vrijednostima, a koje ga postavljaju visoko na ljestvicu prioriteta prilikom odabira sadržaja za provođenje slobodnog vremena. U radu se predstavljaju globalni trendovi u kreiranju brenda muzeja te rezultati terenskog istraživanja s temom muzeja kao brenda na području Republike Hrvatske, s posebnim naglaskom na Istočnu Hrvatsku – prema hipotetskom modelu održivosti muzeja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Interdisciplinarne društvene znanosti