Naslov
Kompostiranje otpadne mase iz destilacije voća
(Composting of waste from fruit distillation)

Autori
Petrošanec-Pišl, Ivana ; Jović, Jurica ; Zebec, Vladimir ; Nemet, Franjo ; Perić, Katarina ; Iljkić, Dario ; Kristek, Suzana ; Lončarić, Zdenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 57. hrvatski i 17. međunarodni simpozij agronoma / Majić, Ivana ; Antunović, Zvonko - Osijek : Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 93-94

Skup
57. hrvatski i 17. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 19.06.2022. - 24.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
kompostiranje ; pH ; EC ; CN odnos ; zrelost komposta
(composting ; pH ; EC ; CN ratio ; compost maturity)

Sažetak
Kompostiranjem ostatka iz alkoholne destilacije fermentiranog koma organska se tvar reciklira, a daljnjom upotrebom kao gnojivo ili supstrat za biljnu proizvodnju smanjuje se utjecaj na klimatske promjene i potrošnju prirodnih resursa. Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj različitih polaznih komponenti kompostnih smjesa na svojstva proizvedenog komposta. U pokusu su kao kompostna tvoriva korištene slama pšenice, kokošje stajsko gnojivo (pH 7, 89), otpadna masa iz destilacije jabuke (pH 3, 53) i šljive (pH 4, 19) te preparati s mikroorganizmima. Utvrđen je konduktivitet (EC) kokošjeg stajskog gnojiva (3, 35 dSm-1), otpadne mase jabuke (0, 777) i šljive (1, 404). Pokusna proizvodnja komposta je provedena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Đakovu. Kompostnici su izgrađeni od drvenog materijala volumena nešto većeg od 1 m3, sa pripremljenom podlogom pogodnom za pasivno aeriranje zbog perforiranih cijevi na koje je položena drvena sječka. Kompostne smjese su pripremljene u četiri smjese koje su se sastojale od iste količine otpadne mase iz destilacije voća (48 L) i slame pšenice (5 kg), a razlikovali u količini kokošjeg stajskog gnojiva (S1-12 kg ili S2-24 kg) i s ili bez dodatka mikrobiološkog preparata (MO0 i MO1), pa su smjese označene: T1 (S2 MO0), T2 (S1 MO0), T3 (S1 MO1) i T4 (S2 MO1). U kompostiranju smjesa T1, T2 , T3 i T4 maksimalna temperatura je bila 72 °C, 63 °C, 60 °C, odnosno 70 °C, a termofilna faza započela je 7. dana nakon postavljanja pokusa i trajala je 13, 6, 8 i 10 dana. Tijekom druge mezofilne faze (170. dan) u svim tretmanima je utvrđen pad pH vrijednosti (od 9, 4 do 7, 81) u odnosu na uzorke smjesa uzetih na kraju termofi lne faze (22. dan) dok se vrijednost EC blago povećala kod svih tretmana i iznosi najviše (1, 284 dSm-1) u T4. Na kraju procesa u kompostima je utvrđen pad udjela ukupnog C, te porast udjela ukupnog N, pa se i CN odnos očekivano smanjio ispod 20:1, uz najveći pad (9, 23:1) kod tretmana s dvostrukim udjelom stajskog gnojiva i apliciranim mikroorganizmima. Utvrđen je i pad amonijskog i porast nitratnog oblika dušika. Rezultati istraživanja ukazuju na moguću fitotoksičnost komposta koji na kraju procesa imaju pH vrijednost iznad 8 (svi osim T2- 7, 81), dok relativno niski EC (1, 251) može značiti manju trenutnu fertilizacijsku vrijednost zbog nižeg sadržaja vodotopivih soli, tj. hraniva. CN odnos je < 20 i upućuje na zrelost sve četiri smjese, no ako se kao indikator zrelosti uzima odnos završnog i početnog CN, zrela je samo T3 smjesa (0, 75). Može se zaključiti da je otpadna masa iz destilacije voća pogodna komponenta za proizvodnju komposta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA