Naslov
Sortna specifičnost agronomske kobiofortifikacije soje selenom i cinkom
(Soybean cultivars in agronomic cobiofortification with selenium and zinc)

Autori
Nemet, Franjo ; Sudarić, Aleksandra ; Perić, Katarina ; Jović, Jurica ; Zebec, Vladimir ; Lisjak, Miroslav ; Varga, Ivana ; Nikolin, Iva ; Lončarić, Zdenko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka 57. hrvatski i 17. međunarodni simpozij agronoma / Majić, Ivana ; Antunović, Zvonko - Osijek : Fakultet agrobiotehničkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 49-50

Skup
57. hrvatski i 17. međunarodni simpozij agronoma

Mjesto i datum
Vodice, Hrvatska, 19.06.2022. - 24.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
soja ; kobiofortifikacija ; cink ; selen ; folijarna aplikacija
(soybean ; cobiofortification ; zinc ; selenium ; foliar application)

Sažetak
Cink (Zn) i selen (Se) su esencijalni elementi neophodni za rast i razvoj ljudi i životinja, a niske koncentracije Se i Zn u tlu mogu rezultirati s pothranjenošću ljudi uslijed niskih koncentracija Se i Zn u biljkama i hrani. Problem pothranjenosti moguće je riješiti genetskom i agronomskom biofortifikacijom, tj. obogaćivanjem jestivih dijelova usjeva cinkom i selenom. Cilj istraživanja bio je usporediti učinkovitost pojedinačne (biofortifikacija) ili istovremene (kobiofortifikacija) folijarne aplikacije otopina cinkovog sulfata (6 kg ha-1 Zn u obliku ZnSO4) i natrijevog selenata (30 g ha-1 Se u obliku Na2SeO4) na akumulaciju cinka i selena u zrnu šest sorata soje (Glycine max L.). Prosječno su u kontrolnim tretmanima zrna soje utvrđene koncentracije 45, 2 mg kg-1 Zn i Se 0, 061 mg kg- 1, a pojedinačne i istovremene biofortifikacije Zn i Se rezultirale su značajno većom akumulacijom Zn (37, 1 i 41, 9 %) i Se (41, 8 i 39, 3 puta) u odnosu na kontrolni tretman. Pri tome u prosjeku nije bilo značajnih razlika između pojedinačne i istovremene biofortifikacije, ali su utvrđene značajne razlike između sorata soje. Najveća koncentracija Se u zrnu utvrđena je kobiofortifkacijom (istovremena aplikacija Se i Zn) sorte Sunce (3, 03 mg kg- 1), što je čak 96 puta veća koncentracija nego u zrnu bez biofortifikacije (0, 031 mg kg-1), a najveća koncentracija Zn kobiofortifkacijom sorte Toma (79, 1 mg kg-1). Kobiofortifikacija selenom i cinkom rezultirala je značajno manjom koncentracijom Se u zrnu sorata Korana (2, 25 mg kg-1) i Lucija (1, 28 mg kg-1) u odnosu na pojedinačnu biofortifikaciju selenom (2, 90 i 2, 09 mg kg-1), kod sorte Sunce kobiofortifikacijom je značajno povećana koncentracija Se (3, 03 vs. 2, 37 mg kg-1), a kod ostalih sorata nije bilo značajnih razlika. Istovremeno, kobiofortifikacija cinkom i selenom nije značajno smanjila koncentracije Zn u nijednoj sorti soje u odnosu na pojedinačnu biofortifikaciju cinkom (apliciran samo Zn), a značajno je povećala (9 %) koncentraciju Zn u zrnu sorte Toma (79, 10 vs. 72, 56 mg kg-1), što je povećanje koncentracije Zn čak 54, 7 % u odnosu na kontrolu (79, 1 vs. 54, 7 mg kg-1). Zaključak je da je utvrđena sortno specifična reakcija soje na kobiofortifikaciju selenom i cinkom, da kobiofortifikacija vrlo učinkovito povećava koncentracije Se i Zn u zrnu soje, da dodatak Se u postupku biofortifikacije Zn ne smanjuje već kod nekih sorata (Toma) značajno povećava učinkovitost biofortifikacije cinkom. Dodatak Zn u postupku biofortifikacije selenom može smanjiti (Korana, Lucija) ili povećati (Sunce) učinkovitost biofortifikacije selenom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA