Naslov
Antipedagogija odnosa u školi - rizični faktor socioemocionalnog razvoja adolescenata
(Anti-pedagogical Relationships in Schools)

Autori
Smontara, Petar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Međunarodni znanstveni kolokvij Očima djeteta - Osmijeh kao životni i društveni kapital

Mjesto i datum
Međugorje, Bosna i Hercegovina, 24.09.2021. - 25.09.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Adolescencija, pedagogija odnosa, rizični čimbenici, prevencijska strategija, socijalni razvoj
(Adolescence, relational pedagogy, risk factors, prevention strategy, social development.)

Sažetak
Za Martina Bubera „u početku je odnos“ kao temeljni oblik ljudskog postojanja (Buber, 1977: 17). Pedagogija odnosa počela se intenzivno razvijati početkom XXI. stoljeća u okviru teorija odgoja i škole, a njezini su znanstveni koncepti povezani s dijaloškom filozofijom i relacijskom psihologijom. Klaus Mollenhauer isticao je važnost interakcijsko-komunikacijskog aspekta odgoja koji treba biti proces emancipiranja, a ne manipuliranja (Bratanić, 1993). U rigidnom i tromom školskom sustavu zrcali se kroz atrofiju odgoja i negativne dimenzije implicitnih pedagogija nastavnika (Kolak, 2016), a one su duboko utkane u skrivenom kurikulumu (Mlinarević, 2016). Kod učenika se posljedično, kao najzastupljenije, javljaju reaktivnost i slaba vezanost za školu (Gagliardini, 2008), a mogu se protumačiti načelom ekvifinalnosti ili multifinalnosti u okviru probabilističke prirode odstupanja u socioemocionalnom razvoju adolescenata (Wicks-Nelson i Israel, 2021). Škola pritom kao značajan dio mikro i mezosustava, prema Bronfenbrennerovoj teoriji ekoloških sustava, ima značajnu ulogu (Smontara, 2020). Uz individualizam modernog doba i digitalnog vremena koji zatiru međuljudske odnose i timski rad, lista visokorangiranih stresora proširena je prirodnim katastrofama. Rezultati istraživanja o probiru mentalnog zdravlja zagrebačkih srednjoškolaca (Buljan Flander i sur., 2021), provedenoga godinu dana nakon početka pandemije koronavirusa i potresa, ukazuju da je dva posto djece izgubilo blisku osobu. Njih petnaest posto suočava se sa značajnim simptomima posttraumatskog stresa, a deset posto ih pokazuje značajnu anksiozno- depresivnu simptomatologiju s negativnim implikacijama u školskom funkcioniranju. Globalizacija kao znak vremena i novi odgojno- obrazovni izazovi redefiniraju profesionalno djelovanje pedagoga (Staničić i Resman, 2020), osobito na poljima razrednog odjela i školskih preventivnih programa – od selektivne prevencije do krizne intervencije (Murphy, 2008 ; Maurer i Mezger, 2012). Pritom u fokusu trebaju biti odgojna nastava, promocija psihičkog zdravlja kao temeljnog koncepta prevencijske strategije (Antolić i Novak, 2016) provođenje znanstveno validiranih preventivnih programa i akcijskih istraživanja (Palekčić, 2019) kao empirijske podloge za unaprjeđenje pedagoške prakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA