Naslov
Metalurška proizvodnja u nekadašnjoj Željezari Sisak
(Metallurgical Production in the Former Sisak Ironworks)

Autori
Gojić, Mirko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 10. Simpozija POVIJEST I FILOZOFIJA TEHNIKE / Jović, Franjo ; Benčić, Zvonko - Zagreb : KIKLOS-krug knjige d.o.o., 2022, 295-328

Skup
10. simpozij Povijest i filozofija tehnike

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23.11.2021. - 24.11.2021

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
metalurgija, Talionica Caprag, Željezara Sisak, sirovo željezo, čelik, šavne i bešavne cijevi
(metallurgy, Smelting Caprag, Ironworks Sisak, pig iron, steel, seam and seamless pipes)

Sažetak
U radu je prikazano djelovanje i značenje Metalurškog kombinata (MK) Željezare Sisak kao najveće i najvažnije metalurške tvornice u Republici Hrvatskoj (RH). Željezara Sisak je izrasla iz Talionice Caprag u Sisku (1938.). Opisana je izgradnja (od 1948.) Željezare Sisak, njene rekonstrukcije i modernizacije (1960.-1987.), proizvodnja metalurških poluproizvoda (sirovo željezo, čelik itd.) i gotovih proizvoda (šavne i bešavne cijevi, odljevci itd.), njena društvena uloga i odgovornost za lokalnu zajednicu, plasman njenih proizvoda, te učinci privatizacije u vrijeme tranzicije u razdoblju 1991.-2019. Željezara Sisak je imala karakteristike integralne željezare uključujući masovnu proizvodnju koksa, sirovog željeza i čelika, kao i valjanih poluproizvoda i gotovih proizvoda uz znatnu vlastitu metaloprerađivačku industriju. Primarni, i u svijetu prepoznatljivi, proizvodi Željezare Sisak su bile šavne i bešavne cijevi. Željezara Sisak je bila treća željezara po opsegu metalurške proizvodnje, ali i jedini proizvođač bešavnih cijevi u Jugoslaviji. Imala je veliki značaj za današnju Sisačko-moslavačku županiju, a krajem 1989. godine ukupno je zapošljavala 13992 radnika i proizvodila oko 2, 07 mil. t metaluških poluproizvoda i proizvoda. Sisačka željezara je imala bitnu društvenu ulogu i odgovornost za lokalnu zajednicu, njegujući solidarni način života. Nakon II. svjetskog rata do 1990. godine ona je za svoje zaposlenike izgradila ili kupila 3530 tzv. društvenih stanova i podijelila preko 4000 kredita za individualnu izgradnju kuća, sudjelovala u sufinanciranju brojnih infrastrukturnih i komunalnih projekata, obrazovnih, kulturnih, sportsko-rekreativnih i inih djelatnosti za lokalnu i širu zajednicu. Nažalost, Željezara Sisak je odavno nestala iz više razloga: ratna stradanja, neuspješne tri privatizacije (ruski konzorcij Trubo impex i Mechel Steel grupa, te američka tvrtka CMC), neodgovarajuća briga nadležnih državnih institucija itd. Danas je nekadašnja Željezara Sisak svedena na proizvodnju elektročelika (doduše u moderniziranim i dijelom na novim postrojenjima) i u privatnom je vlasništvu (talijanska tvrtka Danieli) koja od 2012. godine posluje pod nazivom ABS Sisak d.o.o. U prerađivačkom smislu jedino još posluje njemačka tvrtka Rohrwerk Max Hütte Sisak d.o.o., a prerađuje čelične cijevi i pribor iz uvoznih čeličnih cijevi, zapošljavajući svega nekoliko desetaka djelatnika. Ostale brojne druge tvrtke nastale privatizacijom proizvodnih i uslužnih cjelina bivše Željezare Sisak su nestale. Stoga je metalurška proizvodnja ostataka izvorne Željezare Sisak u 2019. godini svedena, po proizvodnji čelika (oko 69000 t) na razinu između 1955. (46900 t) i 1956. (82500 t) godine, uz oko 200 zaposlenih, što je za oko dva puta manje od broja zaposlenika u Talionici Caprag (preteča Željezare Sisak) u prvoj godini (1939.) njenog rada (oko 400 zaposlenika).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Metalurgija

POVEZANOST RADA