Pregled bibliografske jedinice broj: 1202247
Glazbeni život Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća
Glazbeni život Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća, 2017., doktorska disertacija, Poslijediplomski sveučilišni studij Humanističke znanosti, Zadar
CROSBI ID: 1202247 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Glazbeni život Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća
(Musical Life of Dubrovnik from the 16th to the 18th
Century)
Autori
Valjalo Kaporelo, Jelica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Poslijediplomski sveučilišni studij Humanističke znanosti
Mjesto
Zadar
Datum
09.06
Godina
2017
Stranica
305
Mentor
Siriščević, Mirjana ; Mrdeža-Antonina Divna
Ključne riječi
glazbeni život Dubrovnika ; 16. - 18. stoljeće ; nepoznati glazbeni rukopisi ; Glazbeni arhiv Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, transkripcija rukopisa, glazbena analiza
(musical life of Dubrovnik ; 16th-18th century ; unkown music manuscripts ; Music Archive of the Franciscan Monastery of the Friars Minor in Dubrovnik ; manuscript transcription ; musical analysis)
Sažetak
Glavni cilj doktorskog rada pod naslovom "Glazbeni život Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća" bio je upotpuniti dosadašnje spoznaje o životu i djelu relevantnih glazbenika koji su obilježili razvoj glazbenog života Dubrovnika od 16. do 18. stoljeća. Osim trojice glazbenika artikuliranih u domaćoj muzikološkoj literaturi kao značajnih imena u navedenom razdoblju – Vincenzo (Vinko) Komnen, Lambert Courtoys i Luka Sorkočević (Sorgo), u fokus istraživanja uvršteni su manje poznati glazbenici čije se djelovanje promatra u užem skladateljskom, reproduktivnom i glazbenopedagoškom kontekstu, i to iz aspekta razvoja crkvene (Marino Santoro, Giuseppe Valenti) i svjetovne glazbe (Domenico Antonietti) te glazbenopedagoške aktivnosti na dubrovačkom tlu (Giuseppe Valenti) u cilju propitivanja relacija glazbenoteorijskog znanja i umijeća stranih i domaćih glazbenika te metodologijskog pristupa glazbenoj poduci mladog Luke Sorkočevića koja je neposredno utjecala na razvoj individualnog skladateljskog „vokabularaˮ najpoznatijeg dubrovačkog skladatelja i prvog autora hrvatske pretklasične simfonije. S druge pak strane, djelovanje ovih glazbenika promatra se u širem društveno-povijesnom kontekstu na temelju spoznaja proizašlih iz tekstovne arhivske dokumentacije, ponajprije iz Državnog arhiva u Dubrovniku. Sukladno specifičnom pristupu odabranoj temi koji nije primarno i isključivo baziran na historiografskim podacima, već se u njegovoj suspstanciji razotkriva glazba kao takva, jedna od najzastupljenijih metoda istraživanja je metoda analize glazbenog sloga kojom se raščlanjuju pojedini glazbeni i kompozicijski elementi te usustavljuju njihova obilježja i međusobni odnosi kako bi se, u konačnici, ukazalo na razvojnu liniju glazbenog jezika od renesansnog vokalnog višeglasja do dominirajućeg instrumentalnog stvaralaštva u razdoblju glazbene pretklasike, i to na temelju primjera „dubrovačke“ provenijencije i „dubrovačkih” skladatelja (po porijeklu i/ili višegodišnjem glazbeničkom djelovanju). U tom smislu, u radu se donose zaključci o glazbenom jeziku Lamberta Courtoysa na temelju njegove zbirke madrigala iz 1563., Komnenovu ranobaroknom stapanju modalitetnog i tonalitetnog promišljanja glazbenog materijala, polifonom slogu u skladbama G. Valentija i obilježjima njegova instrumentalnog stvaralaštva, plesnim formama klasicističkog izraza D. Antoniettija i glazbenom jeziku M. Santora, nadahnutom na tradiciji izvorne crkvene glazbe rimske liturgije. Autoričinim transkripcijama i muzikološkom analizom većinom rukopisnih muzikalija iz Glazbenog arhiva Franjevačkog samostana u Dubrovniku kao artefakata koji neposredno svjedoče o osobitostima glazbenog stvaralaštva u jednoj samosvjesnoj, teritorijalno maloj državi čija je vlast stoljećima primala, odabirala i sama pozivala (relevantne) glazbenike (prvenstveno sa zapadne strane Jadranskoga mora), i tako kontinuirano otvarala put prožimanju vlastitosti s mediteranskim glazbenim strujanjima, revitaliziraju se zaboravljene muzikalije, valorizira i definira status glazbenog života Dubrovačke Republike tog vremena i stvara okvir za daljnje (re)interpretacije slojevitih i isprepletenih veza književnosti, znanosti, umjetnosti, politike i glazbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Umjetnička akademija, Split,
Sveučilište u Zadru