Naslov
Zbornik o Vojnoj krajini. Vojna krajina u suvremenoj historiografiji. Zbornik radova s međunarodnim sudjelovanjem. Uredili Drago Roksandić i Vedran Muić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF-press, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Biblioteka Desničini susreti, sv. 12), Zagreb, 2021., 438 str.
(Proceedings of the Military Frontier (Zbornik o Vojnoj krajini. Vojna krajina u suvremenoj historiografiji. Zbornik radova s međunarodnim sudjelovanjem. Uredili Drago Roksandić i Vedran Muić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF-press, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Biblioteka Desničini susreti, sv. 12), Zagreb, 2021., 438 str.))

Autori
Galović, Tomislav

Izvornik
Zadarska smotra : časopis za kulturu, znanost i umjetnost (1330-4577) LXXI (2022), 1-3; 384-387

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni

Ključne riječi
zbornik, Vojna krajina (Vojna krajina u suvremenoj historiografiji. Zbornik radova s međunarodnim sudjelovanjem. Uredili Drago Roksandić i Vedran Muić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF-press, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Biblioteka Desničini susreti, sv. 12)
(Proceedings of the Military Frontier (Zbornik o Vojnoj krajini. Vojna krajina u suvremenoj historiografiji. Zbornik radova s međunarodnim sudjelovanjem. Uredili Drago Roksandić i Vedran Muić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu – FF-press, Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Biblioteka Desničini susreti, sv. 12))

Sažetak
Vojna krajina ili Vojna granica (njem. Militärgrenze, lat. confinium) iznimno je važan segment hrvatske (rano)novovjekovne povijesti. Riječ je o vojnom i sigurnosnom pojasu u sklopu Habsburške Monarhije naspram Osmansku Carstvu. Institucionalno je uspostavljena tijekom 16. stoljeća – iako joj korijeni sežu još u drugu polovinu 15. stoljeća – a razvojačena tek 1873. odnosno sjedinjenja s maticom zemljom – civilnom Hrvatskom 1881. godine. Zbornik koji je pred nama – Vojna krajina u suvremenoj historiografiji pod uredništvom Drage Roksandića i Vedrana Muića – u svom punom opsegu govori upravo o institucionalnom fenomenu Vojne krajine i njezinu dugu trajanju. Ne treba stoga čuditi da je upravo takvom organiziranom obranom od Turaka-Osmanlija Hrvatska stekla atribut i idejno-ideološku predodžbu kao antemurale Christianitatis. Spomenimo kako je recentno u važnoj monografiji Mate Božića i Stjepana Ćosića Hrvatski grbovi. Geneza – simbolika – povijest (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet sveučilišta u Zagrebu – FF-press, Institut društvenih znanosti „Ivo Pilar“, 2021.) izneseno novo tumačenje geneze i simbolike hrvatskog šahiranoga grba gdje polja u grbu označavaju zid/ziđe, tj. prikaz tvrđave ili utvrde, i Hrvatsku kao antemurale Christianitatis. Na taj se način hrvatski prostori percipiraju kao „predziđe kršćanstva“ u obrani od Turaka- Osmanlija. Ta pak simbolika dolazi iz kruga Maksimilijanove „heraldičke radionice“. Nije pak naodmet navesti i nedavno tiskan zbornik radova sa znanstvenog skupa održanoga 15. studenog 2019. u Sisku i Hrvatskoj Dubici: Antemurale Christianitatis. Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća (ur. Tomislav Matić i Stipica Grgić, Sisak – Zagreb: Sisačka biskupija, Hrvatsko katoličko sveučilište i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, 2021.). No, vratimo se ovom zborniku. Kao prvo sve do 1990-ih tri su knjige u hrvatskoj historiografiji – po mom skromnom mišljenju – obilježile vojnokrajišku tematiku i problematiku. U prvom je redu to zbornik radova pod naslovom Vojna krajina. Povijesni pregled, historiografija, rasprave koji je uredio Dragutin Pavličević, a objavili u Zagrebu 1984. godine Sveučilišna naklada Liber u svojoj »Biblioteci znanstvenih radova« i Centar za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu - Odjel za hrvatsku povijest. To je publikacija sa međunarodnog skupa održanog u Zagrebu od 23. do 25. studenog 1981. godine, a zastupljeni su brojni autori: Josip Adamček, Rafo Bogišić, Đurđica Cvitanović, Vladimir Izraeljič Frejdzon, Slavko Gavrilović, Julije Grabovac, Miroslav Granić, Wolfgang Kessler, Istvan N. Kiss, Milan Krajčovič, Milan Kruhek, Fedor Moačanin, Nenad Moačanin, Desanka Nikolić, Stijepo Obad, Miljenko Pandžić, Dragutin Pavličević, Šime Peričić, Lazar Rakić, Drago Roksandić, Vasko Simoniti, Istvan Sinkovics, Jaroslav Šidak, Mirko Valentić, Ignacij Voje i Josip Vončina. Spomenimo da je iste godine postavljena i izložba Vojna krajina u Hrvatskoj u tadašnjem Povijesnom muzeju Hrvatske – u povodu stote godišnjice pripojenja Vojne krajine civilnoj Hrvatskoj – te objavljen katalog izložbe koji potpisuju Fedor Moačanin i Mirko Valentić (Zagreb: Povijesni muzej Hrvatske, 1981.). Organizator izložbe bio je tadašnji Povijesni muzej Hrvatske, a suorganizatori Centar za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Arhiv Hrvatske i Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu. Druga je publikacija – monografija Mirka Valentića, izvorno bazirana na njegovu trosveščanom doktoratu, ali s dopunama, Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom 1849-1881 (Zagreb: Sveučilište u Zagrebu - Centar za povijesne znanosti, Odjel za hrvatsku povijest /Monografije, sv. 12/, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske i Školska knjiga, 1981.). A treća je dvosveščana Vojna Hrvatska – La Croatie militaire: krajiško društvo u Francuskom Carstvu (1809-1813) Drage Roksandića objavljena 1988. godine u „Biblioteci Povijesna istraživanja“ (Zagreb: Školska knjiga i Stvarnost). No, i zbornik koji je pred nama ime svoje izravne prethodnike – što izravno i neizravno. U prvom je redu to ciklus javnih predavanja održanih u ljetnom semestru akademske godine 2011./2012. na Odsjeku za povijest Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu. Tom su zgodom objavljeni program rada, sažeci priopćenja i bibliografije te popis sudionici u publikaciji: Vojna krajina u suvremenoj historiografiji. Ciklus javnih predavanja (ljetni semestar 2011./2012. akademske godine, Filozofski fakultet Sveučilište u Zagrebu), ur. Drago Roksandić i Kristina Milković Šarić (Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet – Odsjek za povijest i Znanstveni projekt Triplex Confinium: hrvatska višegraničja u euromediteranskom kontekstu, 2012.) u nizu „Colloquia“ sv. 3. Zbornik Vojna krajina u suvremenoj historiografiji koji je sada pred nama i u našim rukama sastoji se od nekoliko cjelina. Otvara ga Predgovor Zborniku radova s međunarodnim sudjelovanjem „Novosti i/ili novìne o Vojnoj krajini u suvremenoj historiografiji?“ Drage Roksandića (str. 1-11). U prvoj cjelini naslovljenoj »Povratak izvorima – k novim spoznajama« nalaze se radovi Mirele Slukan Altić („Kartografski izvori za povijest vojnokrajiških utvrda u vrijeme habsburške i francuske uprave“, str. 15-28), Željka Holjevca („Povijesti krajiških pukovnija: domašaji i poticaji“, str. 29-44) i Marine Bregovac Pisk („Josip Jelačić i njegovi serežani u likovnim djelima vezanima uz 1848. i 1849. / Odabir iz Zbirke slika i grafika Hrvatskog povijesnog muzeja“, str. 45-58). Drugu cjelinu »Od preglednih uvida ka kritičkim vrednovanjima« čine dva rada autora Gorana Vasina i Nenada Ninkovića „Istoriografija u Srbiji o Vojnoj granici (1991 – 2020)“ (str. 61-73) te Gorana Vasina „Srpska Vojvodina u revoluciji 1848 – 1849.“ (str. 75-91). Treću, ujedno prilozima najbrojniju cjelinu »Spoznajni pomaci« obuhvaćaju prilozi Géze Pálffya („Obrana Habsburške Monarhije od Turaka u Ugarskoj te Hrvatskoj i Slavoniji u 16. stoljeću“, str. 95- 123, u prijevodu D. Roksandića), Andreja Hozjana („Gute Botschaft ist halbe Victori. Špijonaža in kontraobveščevalno delovanje na Slavonski vojni krajini v 16. stoletju“, str. 125-154), Ivana Jurišića („Hildburghausenove reforme u Karlovačkom generalatu (1737. – 1749.)“, str. 155-212), Alexandera Buczynskoga („Jozefinska reforma Vojne krajine 1787.“, str. 213-224), Drage Roksandića („Istine u Karlovcu 1848. godine / Prema intimnom Dnevniku Dragojle Jarnević“, str. 225-243) i Dalibora Vrgoča („Tko je bio hrvatski krajiški časnik S. S. K.?“, str. 245-259). »Novi pristupi, novi problemi« naslov je četvrte cjeline zbornika, a koja obuhvaća dva rada. Prvi je onaj koji potpisuju sljedeći autori: Hannes Grandits, Béatrice von Hirschhausen, Claudia Kraft, Dietmar Müller i Thomas Serrier u suradnji s Karin Casanova naslovljen „Fantomske granice: novo promišljanje prostora i aktera u vremenu“ (str. 263-285, u prijevodu S. Lazanin). Drugi rad je Hrvoja Petrića „O vojnokrajiškim prostorima i malom ledenom dobu – od Spörerova do Maunderova minimuma (odabrani aspekti)“ (str. 287-299). U drugom dijelu zborniku, kako zasebna i završan cjelina, nalazi se „Selektivna vojnokrajiška bibliografija“ koju je priredio i uredio Vedran Muić, uz suradnju Ivane Beljak, Marine Bregovac Pisk, Mladena Medveda, Kristine Milković, Nenada Ninkovića, Hrvoja Petrića, Mirele Slukan Altić i Gorana Vasina, poprativši je uvodom „Selektivna vojnokrajiška bibliografija kao istraživački izazov“ (str. 303-310). Opsežna „Selektivna vojnokrajiška bibliografija“ (str. 311-412) s ukupno 2036 brižljivo probranih bibliografskih jedinica iznimno je vrijedan i nadasve koristan dio ovog zbornika. Sastoji se od dva dijela: A. Objavljeni izvori (str. 311-337) i „B. Literatura“ (str. 337-412). Na njegovu kraju nalaze se još Kazalo imena (str. 413-425) i Kazalo mjesta (str. 426-436) koja su izradili Samanta Paronić i Vedran Muić. Zbornik su recenzirali Damir Agičić i Borislav Grgin. Ovaj zbornik ima i hvalevrijednu gestu – posvećen je 50. obljetnici Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1971. – 2021.). Spomenimo najzad kako je zbornika znanstvenih radova s međunarodnim sudjelovanjem Vojna krajina u suvremenoj historiografiji predstavljen 27. listopada 2021. u Matici hrvatskoj u Zagrebu, u Dvorani Jure Petričevića, a u organizaciji Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije i FF-pressa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te u suradnji s Odjelom za povijest Matice hrvatske. O zborniku su govorili dr. sc. Borislav Grgin, red. prof. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i recenzent Zbornika, dr. sc. Tomislav Galović, izv. prof. Filozofskog fakultet Sveučilišta u Zagrebu i urednik područja povijesti i drugih humanističkih znanosti pri Izdavačkom savjetu FF-pressa Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Hrvoje Petrić, red. prof. Filozofskog fakulteta Sveučilište u Zagrebu i član suradnik HAZU, dr. sc. Andrej Hozjan, izv. prof. Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mariboru, Boris Bui, urednik FF pressa te urednici Zbornika Vedran Muić, mag. hist., i dr. sc. Drago Roksandić, prof. emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Predstavljanje je moderirao prof. dr. sc. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ u Zagrebu i predsjednik Društva za hrvatsku povjesnicu i Odjela za povijest Matice hrvatske, a svima se nazočnim na kraju obratio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA