Pregled bibliografske jedinice broj: 1202195
Inkluzivnost romantizma u «Hrvatskoj književnosti 19. stoljeća» Vinka Brešića
Inkluzivnost romantizma u «Hrvatskoj književnosti 19. stoljeća» Vinka Brešića // Književnost: motori i hambari. Zbornik u čast Vinku Brešiću / Protrka Štimec, Marina ; Coha, Suzana (ur.).
Zagreb: FF Press, 2022. str. 91-101
CROSBI ID: 1202195 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inkluzivnost romantizma u «Hrvatskoj književnosti
19. stoljeća» Vinka Brešića
(Inclusivity of the period of Romanticism in Vinko
Brešić's monograph Croatian literature of the 19th
century)
Autori
Pavlović, Cvijeta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Književnost: motori i hambari. Zbornik u čast Vinku Brešiću
Urednik/ci
Protrka Štimec, Marina ; Coha, Suzana
Izdavač
FF Press
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
91-101
ISBN
978-953-175-865-9
Ključne riječi
Vinko Brešić ; Hrvatska književnost 19. stoljeća ; J.-J. Rousseau ; J. W. Goethe ; F. Schiller ; Voltaire ; V. Alfieri ; romantizam
(Vinko Brešić ; Croatian Literature of the 19th Century ; J.-J. Rousseau ; J. W. Goethe ; F. Schiller ; Voltaire ; V. Alfieri ; Romanticism)
Sažetak
Razgraničenje književnosti 19. stoljeća u odnosu na prethodno 18. stoljeće te na 20. i 21. stoljeće kao stoljeća koja su se razvila kao nadogradnja ili opreka postavlja pitanje pozicije autora u takvim razgraničenjima, tj. mjesta koje autori prethodne epohe imaju prema središnjoj epohi. Knjiga Vinka Brešića Hrvatska književnost 19. stoljeća (2015.) uspostavlja stožerne književnike prethodnike epohe: Jean-Jacquesa Rousseaua, Johanna Wolfganga Goethea i Friedricha Schillera, kao autore koji su bili poticaj za novu generaciju književnoga romantizma. Uz takvu igru granica, dodatna je vrijednost postavljanje odnosa hrvatske književnosti 19. stoljeća prema dva europska klasika-klasicista koji su nositelji minule epohe ali nisu bili odbačeni u 19. stoljeća: Voltaire i Vittorio Alfieri. Provedena analiza dokazuje inkluzivnost romantizma koja vrijedi za sve nacionalne književnosti pa stoga i za komparativnu i opću povijest književnosti, na primjeru Hrvatske književnosti 19. stoljeća, krećući od partikularnoga prema univerzalnome.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija