Pregled bibliografske jedinice broj: 1202153
Što čitaju algoritmi? Etička pitanja u odnosima s javnošću
Što čitaju algoritmi? Etička pitanja u odnosima s javnošću // Čitatelj i čitanje u digitalno doba / Togonal, Marijana (ur.).
Zagreb: Hrvatsko katoličko sveučilište, 2021. str. 100-101 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1202153 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Što čitaju algoritmi? Etička pitanja u odnosima s javnošću
(What do algorithms read? Ethical issues in public relations)
Autori
KOLIĆ STANIĆ, Matilda ; PEJIĆ BACH, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Čitatelj i čitanje u digitalno doba
/ Togonal, Marijana - Zagreb : Hrvatsko katoličko sveučilište, 2021, 100-101
ISBN
978-95-8014-61-1
Skup
Međunarodni inderdisciplinarni znanstveni skup: Čitatelj i čitanje u digitalno doba
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.11.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
novi mediji, komunikacija, odnosi s javnošću, umjetna inteligencija
(new media, communication, public relations, artificial intelligence)
Sažetak
Nalazimo se u vremenu ubrzanog razvoja digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije. Ne čudi stoga što je primjena novih medija i umjetne inteligencije jedna od vrućih tema ne samo u javnoj raspravi nego i u akademskim krugovima. Taj ubrzani razvoj novih medija i primjena umjetne inteligencije posebno utječe na informacijske i komunikacijske znanosti, pa tako i na odnose s javnošću. Znanstvenici, praktičari i oni koji donose regulative trebaju biti svjesni pozitivnih i negativnih aspekata koje u područje odnosa s javnošću donose novi mediji i vezano uz njih stvaranje i iščitavanje velikih podataka. Računalni sustavi koji su sposobni učiti i prilagođavati se ne slijedeći izričite upute, koristeći se algoritmima za izvođenje zaključaka iz velikih podataka, primjenjuju se i u odnosima s javnošću. U uvodnom dijelu ovaj rad sažima glavne pojmove vezane uz umjetnu inteligenciju te objašnjava na koji način algoritmi prikupljaju velike podatke i što mogu iz njih iščitati. Nadalje, u središtu je rada istraživanje dosadašnje literature s obzirom na spomenuti problem. Stoga ovaj rad ima dva ključna cilja. Prvi je cilj donijeti pregled literature i kritički sagledati primjenu umjetne inteligencije u odnosima s javnošću. Drugi je cilj rada otkriti koje etičke izazove donosi primjena umjetne inteligencije u praksi odnosa s javnošću. Istraživanje je pokazalo kako se umjetna inteligencija rabi u različitim područjima odnosa s javnošću: u istraživanju ključnih javnosti, u interpretaciji osjećaja ključnih javnosti, u digitalnom marketingu, u kriznom komuniciranju te u odnosima s medijima. Istraživanje je također pokazalo kako su ključni etički problemi vezani uz primjenu umjetne inteligencije u odnosima s javnošću sljedeći: ugrožavanje prava na privatnost, dehumanizacija komunikacije i ugrožavanje povjerenja u institucije. Na kraju rad nudi etičke smjernice za stručnjake u odnosima s javnošću, posebno s obzirom na zakonsku prazninu koja postoji u tom području.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija, Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Ekonomski fakultet, Zagreb,
Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb