Pregled bibliografske jedinice broj: 1202118
Sistematsko podvodno arheološko istraživanje uvale Veli Porat i rekognosciranje akavatorija otoka Šćedra 2016 godine
Sistematsko podvodno arheološko istraživanje uvale Veli Porat i rekognosciranje akavatorija otoka Šćedra 2016 godine // Hrvatski arheološki godišnjak, 13 (2017), NA-NA (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 1202118 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sistematsko podvodno arheološko istraživanje uvale
Veli Porat i rekognosciranje akavatorija otoka
Šćedra 2016 godine
(Systematic underwater archaeological research of
the bay of Veli Porat and underwater survey of the
island of Šćedro 2016)
Autori
Katunarić Kirjakov, Joška Tea
Izvornik
Hrvatski arheološki godišnjak (1845-8408) 13
(2017);
NA-NA
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
otok Šćedro, uvala Veli Porat, vila maritima, skeletni ukop, kasnoantički brodolom
(Island of Scedro, Veli Porat bay, villa maritima, inhumation, lateroman wreck)
Sažetak
Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu 2016.g. izvršila je podvodno arheološko istraživanje u uvalama Lovište, Vela Pazuha i Rake u Velom Poratu te rekognosciranje akvatorija otoka Šćedra. U uvali Lovište, Duga Pazuha istražen je skeletni ukop starijeg muškarca u samom plićaku. Ukop je najvjerojatnije iz antičkog vremena. U sjeverozapadnom dijelu uvale Lovišče registririan je antički nasip pod morem. Podovdna istraživanja u uvali Rake nastavak su istraživanja iz 2014. i 2015.g. Lokalitet je podijeljen na dva sektora. Sektor 1 u kojem se nalazi dolij je gotovo u cjelosti površinski istražen. Na istočnom dijelu sektora nalazi se zid od velikih grubo obrađenih kamenja poslaganih u dva reda. Zid se pruža u smjeru sjever-jug. Taj zid je prislonjen uz veliku zaravnjenu stijenu dužine 2, 5m. Od te strukture prema zapadu u smjeru dolija pruža se zid širok 1, 20m zidan od stijena veličine oko 45x40cm. Prema doliju zid se širi i čini rubni dio terase od grubo obrađenih stijena koje su priklesane kako bi podržavale donji dio dolija. Navedene strukture su prva, za sada, registrirana faza gradnje u antičkom pličaku ili u priobalju vile. Druga faza je faza destrukcije ranijih struktura na području vile. Sve registirirane i istraživane strukture su bile prekrivene nabojem od građevinskog antičkog materijala pomiješanog s mnoštovo ulomaka antičkih zidnih fresaka bijele i žučkaste boje, kao i s ulomcima prošupljenog dolija. Volonteri udurge Prijatelji otoka Šćedra na kopnu su očistili raslinje i zemlju na živoj stijeni u kojoj su uklesane stepenice, već dokumentirane 2015.g. Nakon čišćenja pokazalo se da se ispod stepenica nalaze tragovi antičke žbuke te ostatci zida za sada nejasnog konteksta, kao i veliki horizontalni utor u živoj stijeni. Napravljena je i mala probna sonda uz vanjsko lice suhozida koji dijeli malo polje u uvali od plaže. Pokazla se da se suhozid temelji na antičkom zidu. Nalazi uz zid su uglavno ulomci rimskih vrčeva i amfora. Ovo malo probno istraživanje biti će smjernica za buduća kopnena istraživanja vile. Nedaleko od ostataka kasno antičkog brodoloma evidentiranog 2015.g. registrirana je olovna antička prečka sidra dužine 1, 5m s kvadratnim utorom za nasad drvene grede.
Izvorni jezik
Hrvatski
Napomena
U tisku