Pregled bibliografske jedinice broj: 1202043
Smjernice za standardiziranje uvjeta ugovora o upravljanju projektima gradnje financiranim javnim sredstvima u RH
Smjernice za standardiziranje uvjeta ugovora o upravljanju projektima gradnje financiranim javnim sredstvima u RH, 2019., postdiplomski specijalisticki, Građevinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1202043 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Smjernice za standardiziranje uvjeta ugovora o
upravljanju projektima gradnje financiranim javnim
sredstvima u RH
(Guidelines for standardizing contract terms for
the provision of public-funded project management
services in the Republic of Croatia)
Autori
Perić, Romano
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, postdiplomski specijalisticki
Fakultet
Građevinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
10.12
Godina
2019
Stranica
209
Mentor
Vukomanović, Mladen
Ključne riječi
upravljanje projektom gradnje, kodifikacija, standardiziranje, globalni standardi, održivost, zakon
(construction project management, codifying, standardization, global standards, sustainability, law)
Sažetak
Intencija i cilj rada je interdisciplinarnim pristupom identificirati glavninu problema i ograničenja koji proizlaze iz trenutne platforme unutar koje se pružaju usluge upravljanja projektima gradnje investitora obveznika javne nabave. Sistematičnim pristupom uspostavit će se uzročno-posljedične veze između identificiranih problema i ograničenja s potrebom za standardizacijom spomenutih usluga kao mogućeg rješenja izradom i pozicioniranjem Smjernica za standardiziranje uvjeta ugovora o upravljanju projektima gradnje financiranim javnim sredstvima u RH (Smjernice) kao budućeg izvora prava. To je moguće postići prvotno subjektivnim konceptom dispozitivne primjene, pa objektivnim konceptom obvezatne primjene Smjernica temeljem Zakona o javnoj nabavi u obliku Općih i Posebnih uvjeta poslovanja, odnosno ugovaranja, a eventualnom kasnijom kodifikacijom istih u Posebne uzance za usluge upravljanja projektom gradnje koje bi po objektivnom konceptu, kako to za Posebne uzance predviđa aktualni Zakon o obveznim odnosima, mogle biti primjenjive i na privatnim projektima, a na ugovore o javnim uslugama temeljem izravnog upućivanja Zakona o javnoj nabavi na primjenu istih. Razlika između privatnih investicija i investicija naručitelja obveznika javne nabave u primjeni Smjernica bila bi u tome da se kod privatnih investicija Posebne uzance ne mogu ugovoriti protiv volje ugovornih strana, a kod javnih bi investicija njihova primjena trebala biti obvezatna. Izazov rada upravo leži u specifičnosti usluga upravljanja projektima gradnje investitora obveznika javne nabave koje se ugovaraju između naručitelja obveznika javne nabave (koji mogu i ne moraju imati status trgovca) i ugovaratelja/pružatelja usluge koji je trgovac. Naime, postojeći Zakon o javnoj nabavi, upravo iz prethodno spomenute karakteristike kako se nužno ne radi o naručitelju – trgovcu, za razliku od Zakona o obveznim odnosima, ne predviđa prešutnu primjenu (trgovačkih) poslovnih običaja, odnosno Posebnih uzanci, čak niti kada se radi o obvezniku javne nabave koji je trgovac. Nadalje, analizom stanja područja, zbog percepcije profesije upravljanja projektima kao moderne discipline kakvu danas poznajemo, prikazuje se geneza, odnosno povijest upravljanja projektima u Svijetu i na našim prostorima. Analizom trenutnog statusa i pozicije djelatnosti upravljanja projektima gradnje u RH, nakon srpnja 2015.g., identificirana je problematika u praktičnoj primjeni Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Iako inzistiranje na pravnom aspektu nije primarna tendencija rada, pravni aspekt ne samo da se u određenoj mjeri ne može mimoići, već je okosnica i suština identificirane problematike i samog rada. Stoga se, u mjeri dostatnoj za potrebe rada, kontekstualno objašnjavaju društvene i pravne norme i ostali relevantni pravni aspekti bitni za izradu Smjernica, odnosno šira platforma koju čine zakoni i propisi koji reguliraju područje upravljanja projektima. Analizom najboljih svjetskih praksi, standarda, odnosno autonomnih izvora prava koje su stvorile neke institucije ili države prvenstveno s ciljem rješavanja svojih autonomnih, odnosno nacionalnih potreba, ali i nekih globalnih socio-tehnoloških trendova koji definiraju buduće poslovanje u građevinskom sektoru, pronalazi se baza potencijalnih uzora primjenjivih u Smjernice i platformu. S obzirom da se radi o specijalističkom studiju, tijekom nekoliko studija slučaja iz prakse prikazana je problematika koja je identificirana u analizi stanja područja kao uzročno-posljedična povezanost s neminovnošću standardizacije usluga upravljanja projektom gradnje tijekom izrade i primjene Smjernica. Na osnovi analiziranog predložene su Smjernice te su definirani osnovni principi metodologije izrade Smjernica usvajanjem interdisciplinarnog i interaktivnog pristupa rada tima stručnjaka za određena područja, uz uključivanje relevantnih institucija, tijela ministarstava i agencija. U zaključku je rezimirana uzročno posljedična veza i potvrđena teza o potrebi izrade i primjene Smjernica kao osnovnog cilja rada.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo