Naslov
Odnos afektivnosti, psihosomatskih simptoma i samoprocjene zdravlja studenata za vrijeme pandemije COVID-19
(Relationship between affectivity, psychosomatic symptoms and students' self-assessment of health during the COVID-19 pandemic)

Autori
Primorac, Nikolina ; Petak, Ana ; Maričić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Book of Abstract / - , 2022, 191-191

Skup
23. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.05.2022. - 28.05.2022

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Recenziran

Ključne riječi
pozitivan afekt, negativan afekt, psihosomatski simptomi, zdravlje
(positive affect, negative affect, psychosomatic symptoms, health)

Sažetak
Pandemija COVID-19 doprinijela je porastu broja psihosomatskih simptoma i negativnih emocija (Zidkova i sur., 2021), a pozitivan i negativan afekt te psihosomatski simptomi povezani su s procjenama zdravlja (Ambrona i López-Pérez, 2014, Noor i sur., 2021). Cilj istraživanja je istražiti odnos navedenih varijabli u kontekstu pandemije COVID-19. U istraživanju je sudjelovalo 312 studenata s područja RH. Izdvojeni su podaci 293 studenta kod kojih procjena ometanja psihosomatskim simptomima nije veća od procjene učestalosti simptoma. Uzorak izdvojen na taj način pretežno je ženskog spola (86%) u dobi od 18 do 32 godine (M = 21, 94, sd = 1, 95). Studenti su tijekom travnja 2021. u online formatu ispunjavali Upitnik psihosomatskih simptoma (PSS, Vulić–Prtorić, 2019) i Ljestvicu pozitivnih i negativnih iskustava (SPANE, Diener i sur., 2009). Korelacijske analize rezultata pokazuju da je lošija procjena zdravlja povezana s više negativnog i manje pozitivnog afekta, višom frekvencijom simptoma i ometanjem simptomima te većom razlikom učestalosti i ometanja simptomima. Rezultati jednosmjerne analize varijance za razlikovanje tri podskupine samoprocjene zdravlja (izvrsno, dobro, osrednje/loše) pokazuje da sudionici koji svoje zdravlje procjenjuju izvrsnim doživljavaju značajno više pozitivnog afekta te značajno manje negativnog afekta u usporedbi sa ostalim podskupinama. Nadalje, analiza varijance za razlikovanje skupina s visokom, srednjom i niskom razlikom učestalosti psihosomatskih simptoma i ometanja simptomima pokazuju da sudionici s visokom razlikom učestalosti i ometanja doživljavaju značajno manje pozitivnog afekta i značajno više negativnog afekta u odnosu na ostale podskupine, uz napomenu da nisu uključeni rezultati sudionika kod kojih je ometanje siptomima veće od učestalosti. Bilježi se interakcijski efekt samoprocjene zdravlja i razlike učestalosti i ometanja na negativni afekt, pri čemu sudionici izvrsnog zdravlja s najmanjom razlikom učestalosti i ometanja doživljavaju najmanje negativnog afekta, a sudionici sa srednjom razlikom i lošom procjenom zdravlja doživljavaju najviše negativnog afekta. Rezultati ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjem potencijalnog zaštitnog učinka pozitivnog afekta na samoprocjenu zdravlja i doživljavanje različitih tjelesnih simptoma.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA