Pregled bibliografske jedinice broj: 1201400
Usporedba genetičke raznolikosti između i unutar kontinentalnih i primorskih populacija pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj
Usporedba genetičke raznolikosti između i unutar kontinentalnih i primorskih populacija pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj, 2019., diplomski rad, diplomski, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1201400 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Usporedba genetičke raznolikosti između i unutar
kontinentalnih i primorskih populacija pitomog
kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj
(Comparison of genetic diversity of continental and
coastal populations of European sweet chestnut
(Castanea sativa Mill.) in Croatia)
Autori
Dvorski, Matija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
18.09
Godina
2019
Stranica
58
Mentor
Liber, Zlatko
Ključne riječi
pitomi kesten, genetička raznolikost, mikrosatelitni biljezi
(European chestnut, genetic diversity, microsatellite markers)
Sažetak
Genetička raznolikost jedan je od najvažnijih elemenata prilagodbe svih živih bića na neprestane promjene u okolišu. Intenzivno iskorištavanje kestenovih šuma i bolest poznata kao rak kestenove kore ostavili su trajne negativne posljedice na populacije europskog pitomog kestena. Svaka spoznaja o genetičkoj varijabilnosti europskog pitomog kestena izravno doprinosi razvoju učinkovitijih planova zaštite i gospodarenja ovom vrstom. Cilj ovog diplomskog rada je bio usporediti genetičku raznolikost između i unutar tri kontinentalne (Bilogora, Medvednica, Moslavačka gora) i tri primorske populacije (Poreč, Buje, Cres) pitomog kestena u Hrvatskoj analizom devet SSR i devet EST-SSR mikrosatelitnih biljega. Dobiveni rezultati nisu potvrdili jasnu genetičku diferencijaciju kontinentalnih i primorskih populacija pitomog kestena u Hrvatskoj. Svojom genetičkom raznolikošću populacije Medvednica, Bilogora, Moslavačka gora i Buje ukazivale su na prirodno podrijetlo, dok su populacije Poreč i Cres ukazivale na jako veliki antropogeni utjecaj u njihovom formiranju. Protok gena iz nasada lovranskih maruna u prirodnu populaciju Cres moguće je objašnjenje specifične genetičke raznolikosti ove populacije, dok bi populacija Poreč mogla biti kombinacija gena talijanskih prirodnih populacija i/ili kultivara, istarskih prirodnih populacija i lovranskog maruna. U odvojenim SSR i EST-SSR analizama svi dobiveni populacijsko-genetički parametri bili su gotovo isti pa se u budućim istraživanjima preporučuje analiza ujedinjenih podataka.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija, Šumarstvo
